Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) tvrdi da se čak 80% moždanih udara može spriječiti, što pruža nadu mnogima koji su pod rizikom. Naime, prema najnovijim smjernicama objavljenim u oktobru 2024., ključ za sprječavanje moždanog udara leži u prevenciji – tačnije, u primarnoj prevenciji, koja ima za cilj spriječiti prvi udarac i tako smanjiti smrtnost i ozbiljne posljedice.
- Neurologinja dr. Cheryl D. Bushnell naglašava da mnogi ljudi zbog genetike i nedostupnosti zdravstvene zaštite imaju povećan rizik, budući da im često nedostaju ključni preventivni pregledi. Moždani udar nastaje kada krv prestane cirkulirati u mozak zbog krvnog ugruška ili puknuća krvne žile, što može izazvati ozbiljne komplikacije. Američke udruge za srce i moždani udar preporučuju upotrebu akronima FAST kako bi lakše prepoznali simptome moždanog udara. Akronim FAST (eng. brzo) označava ključne simptome: Facijalna asimetrija (jedna strana lica pada), Slabost ruke, Otežan govor i Vrijeme za poziv na hitnu pomoć.
Moždani udar je ozbiljno medicinsko stanje koje nastaje kada dotok krvi do dijela mozga bude prekinut, obično zbog krvnog ugruška.Moždani udar može biti ozbiljna i trajna prekretnica u životu, ali s preventivnim mjerama i pravovremenim reagovanjem možemo značajno smanjiti rizik.
- Simptomi moždanog udara mogu se manifestirati i kao slabost ili ukočenost lica, zbunjenost, otežan govor, problemi s vidom, gubitak ravnoteže i jaka glavobolja. Nažalost, moždani udar često dovodi do trajnih oštećenja mozga, zbog čega može utjecati na sposobnost razmišljanja, govora, hodanja i samostalnog funkcioniranja.
Uz dr. Bushnell, kardiolog dr. Cheng-Han Chen i nutricionistica Julia Zumpano podijelili su sedam ključnih koraka za prevenciju moždanog udara, a to su: zdrava ishrana, redovno kretanje, prestajanje pušenja, izbjegavanje alkohola, spavanje 7-9 sati svake noći, upravljanje stresom te kontrola krvnog pritiska i nivoa holesterola. Sve ove smjernice pomažu očuvanju zdravlja srca i krvnih žila, što doprinosi zdravom protoku krvi i smanjenju rizika od moždanog udara.
BONUS TEKST
Jeste li znali da naš mozak može da koristi i do 20% ukupne energije našeg tijela, iako čini tek 2% njegove ukupne mase? Ova nevjerovatna činjenica podstiče istraživače da istraže na koje načine mozak upravlja našom energijom i kako održava toliko visok nivo aktivnosti. Naš mozak neprestano radi na obradi informacija, učenju, memorisanju i kontrolisanju svih funkcija tijela, pa zahtijeva znatne količine kiseonika i glukoze. Samo tokom jednog dana, mozak može potrošiti energiju jednaku energiji potrebnoj za sijalicu od 20 vati!
- Mozak je posebno osjetljiv na nedostatak kiseonika, zbog čega kratkotrajno uskraćivanje kiseonika može dovesti do ozbiljnih problema i čak do oštećenja moždanih ćelija. Na primjer, većina moždanih ćelija može preživjeti samo oko pet minuta bez kiseonika. Kada je prisutna dovoljna količina kiseonika i hranljivih materija, mozak ne samo da optimalno funkcioniše, već omogućava našu koncentraciju, kreativnost i kognitivne sposobnosti.
Jedna zanimljiva karakteristika mozga je i neuroplastičnost – sposobnost da se adaptira i reorganizuje tokom vremena. Dakle, čak i nakon povreda ili bolesti, mozak može obnoviti svoje funkcije stvaranjem novih neuronskih veza, što se smatra velikim potencijalom za rehabilitaciju. Sposobnost mozga da se mijenja znači da možemo učiti nove vještine i prilagoditi se različitim situacijama tokom čitavog života.
Studije pokazuju da redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana i kontinuirano mentalno angažovanje mogu doprinijeti očuvanju mentalne oštrine, čak i u poznijim godinama. Uzimajući u obzir složenost i nevjerovatne sposobnosti našeg mozga, istraživači širom svijeta neprestano otkrivaju nove činjenice o tome kako funkcionišemo i šta nas pokreće. Razumijevanje mozga pruža nam nove uvide u ljudsku prirodu, a takođe nas podstiče da se brinemo o njemu, jer je on, na kraju, naš najvažniji resurs za svakodnevni život i napredak.
