Bosiljak, hvaljen kao vrhovni vladar botaničkog svijeta, ima ogromnu vrijednost kao snažan antioksidans i snažan prirodni antibiotik. Stoljećima cijenjena, ova cijenjena biljka može se pohvaliti bogatstvom ljekovitih fitonutrijenata. Uzgajana posebno zbog svojih ljekovitih listova i sjemenki, ova zeljasta trajnica prava je riznica terapeutskih učinaka.
Optimalno okruženje za ovu biljku je toplo i tropsko. Bosiljak, vrsta biljke s preko 60 priznatih varijacija, općenito se može svrstati u tri osnovne skupine: slatki bosiljak, ljubičasti bosiljak i bosiljak. Održavanje bosiljka je povjetarac, bilo da se uzgaja vani ili unutra. Za poticanje gušćeg rasta i nicanja svježih grana, preporučljivo je redovito podrezivati cvjetne pupoljke.
Preporuča se napraviti rezove ispod lišća na izduženim, tankim stabljikama. Ne samo da svježi bosiljak ima ugodan, zemljani miris, već je i bogat hranjivim tvarima. Ova biljka služi kao vrijedan izvor vitamina K, ključne komponente za pravilno zgrušavanje krvi. Iznenađujuće, samo dvije žlice bosiljka osiguravaju 29% preporučenog dnevnog unosa ovog esencijalnog vitamina.
Osim svojih aromatičnih svojstava, bosiljak je bogat izvor vitamina A i beta-karotena, koji su snažni antioksidansi koji štite stanične membrane raznih organa, uključujući krvne žile, od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Ova ključna funkcija pomaže u sprječavanju oksidacije kolesterola u krvotoku, u konačnici smanjujući šanse za razvoj ateroskleroze, srčanog i moždanog udara.
Uz obilje željeza, kalcija, magnezija, vitamina C i kalija, biljka se može pohvaliti nizom drugih bitnih vitamina i minerala. Nadalje, posjeduje antibakterijska svojstva i sadrži flavonoide koji čuvaju DNK. Bosiljak ima različita ljekovita svojstva, kao što su: Sa svojim snažnim antioksidativnim svojstvima, služi kao prirodni antibiotik, osobito u kombinaciji s češnjakom, što rezultira stvaranjem jednog od najmoćnijih prirodnih antibiotika.
Bosiljak ima dvostruku svrhu: ne samo da pomaže u pročišćavanju krvnih žila učinkovitom eliminacijom LDL kolesterola, već se također koristi u prevenciji i liječenju širokog spektra zdravstvenih problema. To uključuje, ali nije ograničeno na glavobolje, proljev, zatvor, kašalj, parazite, bradavice, bolesti bubrega i brojne druge bolesti.
BONUS TEKST:
Iako banane obično ne predstavljaju prijetnju vašem zdravlju, važno je biti oprezan i konzumirati ih umjereno, osobito ako vodite sjedilački način života. Pitanje zdravstvenih dobrobiti banana zajednička je briga mnogih pojedinaca koji se žele prepustiti divnom iskustvu konzumiranja ovog voća.
Ima onih koji na banane gledaju kao na savršen međuobrok s dovoljnom količinom hranjivih tvari. S druge strane, neki pojedinci smatraju da prevelika konzumacija banana može rezultirati debljanjem i raznim zdravstvenim problemima. Postavlja se pitanje čiju perspektivu treba smatrati vjerodostojnom?
Banane su nedvojbeno riznica zdravstvenih dobrobiti, budući da su bogat izvor esencijalnih nutrijenata poput magnezija, kalcija, kalija, vitamina C i vitamina B6, dok se također mogu pohvaliti visokim udjelom vlakana. Sastav banane sastoji se od 22,8 g ugljikohidrata, 2,6 g vlakana, 5,4 g škroba, 12,2 g šećera, 1,1 g proteina, 8,7 mg vitamina C, 5 mg kalcija, 27 mg magnezija, 358 mg kalija i 74,9 g vode.
Važno je biti oprezan pri konzumiranju ovog voća. Uz to, savjetuje se oprez pri fotografiranju ovog voća. Većina energije koju banane daju potječe iz ugljikohidrata, s minimalnim količinama proteina i masti. Zbog toga se same po sebi ne smatraju cjelovitim obrokom, pa se u njima obično uživa kao međuobrok. Stručnjaci za prehranu predlažu spajanje banana s hranom bogatom proteinima i zdravim masnoćama kao što su orasi, maslac od kikirikija ili kuhano jaje.
Preporučena dnevna konzumacija banana razlikuje se od osobe do osobe, prema savjetima stručnjaka na tom području. Osobe s većim energetskim potrebama potiče se da u svoju prehranu uvrste veću količinu banana. Međutim, važno je napomenuti da oslanjanje samo na ovo voće za prehranu može rezultirati nedostatkom esencijalnih hranjivih tvari kojih u bananama nema ili su prisutne u ograničenim količinama.
S druge strane, neki pojedinci mogu otkriti da je konzumiranje pola ili cijele banane dnevno dovoljno za njihove prehrambene potrebe. Uzimajući u obzir ove čimbenike, preporučujemo da ograničite dnevnu konzumaciju banane na jednu ili dvije. Kako biste osigurali prostor za hranjivu hranu, preporučljivo je ostaviti dovoljan razmak između obroka. Povremeno je prekoračenje preporučenog dnevnog unosa banana dopušteno, no važno je izbjeći da to postane redovita praksa.
