Dejan i Saša Matić, pjevači blizanci, prerano su došli na svijet zbog čega su doživotno oslijepili. Njihovo zajedničko djetinjstvo obilježila je značajna greška koja je dovela do ovog nesretnog ishoda. Dejan i Saša Matić, renomirani pjevači, mogu se pohvaliti dugim i trijumfalnim profesionalnim putem. Uz impresivan repertoar pjesama koje su bile na vrhu ljestvica, stekli su priznanje zbog svoje izuzetne otpornosti, nakon što su prevladali sljepoću iz djetinjstva da bi se pojavili kao istaknute figure u glazbenoj industriji.
- Zbog inherentnih rizika i izazova povezanih s blizanačkim trudnoćama, nije bilo neuobičajeno da se pjevačice rode prije vremena tijekom šestog mjeseca. Malo je poznata činjenica da su Dejan i Saša rođeni bez ikakvih oštećenja vida. No, zbog prijevremenog rođenja morali su boraviti u inkubatoru. Iako su rođeni u Bihaću, kasnije su prebačeni u zagrebačku bolnicu, gdje su ostali u inkubatorima. Tragično, nekoliko dana kasnije su se susreli s komplikacijama koje su rezultirale time da su oboje ostali slijepi.
Dok točan uzrok ostaje nepoznat, vjeruje se da je za njihov gubitak vida odgovorna greška medicinske sestre. Dejan je jednom prigodom izrazio uvjerenje da je prijevremeni porođaj posljedica nepažnje, ali nije iznosio konkretne detalje o tome tko je odgovoran. Šuškalo se da bi pjevači mogli vratiti vid specifičnim operacijama, a vjerojatnije je da će Saša uspjeti. No, Saša se iz solidarnosti s bratom odlučio ne podvrgnuti zahvatu, iako je kasnije demantirao te glasine. “To je samo besmislena priča, potpuno neutemeljena. Imali su s nama nekakve eksperimente u planu, ali naši roditelji i mi sami smo odbili sudjelovati.
- Frustrirajuće je kako se o ovoj temi priča godinama, a vi nemate pojma! Dvije teme Najviše ne volim kad me ljudi pitaju da li se svađam s bratom i što mi je s vidom”, rekao je Saša, a zatim dodao: “Moji prijatelji i oni koji su mi bliski znaju kako živim i razumiju da imam duboka ljubav prema ovom životu je privatna stvar, sjećam se priče u kojoj je moj prijatelj zaustavio taksi i upitao ga: ‘Kojim putem ideš?’ na što je on odgovorio: ‘Zašto bi iko drugi brinuo o tome osim mene?’ Aleksandar Matić, profesionalno poznat kao Saša Matić, poznati je folk pjevač porijeklom iz Srbije.
Rođen je 26. aprila 1978. godine u Bihaću. Trenutno živi i djeluje u Beogradu, sretno je oženjen i ponosni otac dvoje djece. Dejan Matić, poznati pjevač, ima brata blizanca Sašu Matića. I Saša i Dejan su slijepi od rođenja. Sašina strast prema glazbi manifestirala se od malih nogu, što ga je dovelo do glazbenog obrazovanja u prestižnim školama u Beogradu. Godine 2001. izdao je debi album “Maskara” koji je stekao ogromnu popularnost. Među njegovom opsežnom diskografijom, neke od njegovih najdražih pjesama su “Maskara”, “Kad ljubav zakasni”, “Nije fotografija”, “Otišao je i vratio se”, “Neke ptice nikad ne polete”, “Anđeo čuvar”, “Rosemary”, “Kralj izgubljenih stvari”, “Tko te ljubi ovih dana”, “Daj mi je za rođendan”, “Ne znam kako umrijeti”, “Samo ovu noć”, “Lagala je Vi momci”, “Noći u Sibiru”, “Ti i ja bismo učinili sve” i “Gaziš mi srce” među mnogim drugima.
- Nastanjen u Drvaru uz obitelj, na svijet je došao u bolnici koja se nalazi u Bihaću zbog nepostojanja porodilišta u njegovoj općini. On sa svojim bratom dijeli jedinstvenu vezu blizanca. Od trenutka rođenja Saša i Dejan Matić suočavaju se s izazovom sljepoće. Zorica i Zoran, njihovi majka i otac, pobrinuli su se da njihovi sinovi, unatoč teškim okolnostima, dožive radosno i bezbrižno djetinjstvo. Prerano rođeni blizanci prve su dane proveli u zagrebačkoj bolnici, gdje su nakon kratkog boravka u inkubatoru nažalost izgubili vid.
Unatoč tome, ovaj neuspjeh nije spriječio njihov rast ili njihovu sposobnost da se sami brinu o sebi. Zapravo, obojica su postigla izvanredan uspjeh u svojim glazbenim karijerama, što je potvrda njihovog golemog talenta i nepokolebljive predanosti. Blizanke je kroz život povezivala neraskidiva veza, a Saša se, unatoč sljepoći, uvijek nije razlikovao od drugih. Otac Zoran i majka Zorica su od malih nogu blizancima usađivali važnost samodostatnosti, učeći ih da se nose s poslovima poput pospremanja kreveta, slaganja odjeće i drugih rutinskih aktivnosti. Ovo rano obrazovanje o neovisnosti oblikovalo ih je u samopouzdane pojedince.
