Unatoč tipičnoj otvorenosti u vezama i ljubavnim vezama, Ceca Ražnatović izbjegavala je bilo kakvu komunikaciju s Harom Samardžićem, svojim partnerom s početka devedesetih. Međutim, nedavno je prekinula šutnju i podijelila poglede na njihovu zajedničku povijest. Tema njihove veze dugo je bila zabranjena, ali Ceca je sada odlučila da razotkrije neka sjećanja iz tog vremena.
U razgovoru oko pjesme “Beograd” koju joj je poklonio Dino Merlin, ponovno se pokrenula tema Cecinog odnosa s Harom. Dok joj je Dino predložio da snimi pjesmu “Zaboravi”, Ceca se odlučila za “Beograd”. Iako je riječ o duetu, Ceca je donijela odluku da pjesmu izvede solo. Oliver Mandić također je imao ulogu u usavršavanju skladbe pridonoseći tekstu i glazbi. “Beograd” je postigao ogroman uspjeh i sada je postao bezvremenski klasik u Cecinoj blistavoj karijeri. Svijet Cece i Hara Samardžića predstavljen je na Portalu Ceca.
Osvrćući se na svoje odluke iz prošlosti, Ceca otvoreno izražava žaljenje što se nije ponovno spojila s Dinom Merlinom, unatoč njihovim prvim namjerama da surađuju početkom 2000-ih. Nažalost, okolnosti su ih spriječile da se ponovno povežu. Ceca otkriva da joj je Dino velikodušno ponudio sve pjesme koje je napisao posebno za nju. Međutim, zbog prevladavajućih političkih napetosti i izazova tog doba, oklijevala je dati mu priznanje kao tekstopiscu, bojeći se mogućih rizika. Usred previranja u Jugoslaviji, Ceca je napravila tešku odluku da prekine svaku komunikaciju s Harom Samardžićem. To nedvosmisleno pokazuje koliko su političke i društvene prilike imale dubok utjecaj na Cecine osobne odnose i profesionalne odluke u tom burnom razdoblju.
BONUS TEKST : Kombinacija ljekovitih i aromatičnih svojstava
Globalno raste fascinacija uzgojem i sakupljanjem ljekovitog i aromatičnog bilja, koje ima raznoliku primjenu u prehrambenom i farmaceutskom sektoru. Primjer je Hrvatska u kojoj se uzgaja i bere oko 170 različitih vrsta ovih biljaka. Zemljište ima veliki značaj u ekološkoj poljoprivrednoj praksi, gdje je strogo zabranjena uporaba pesticida i genetski modificiranih organizama.
U cijeloj Hrvatskoj, zemlji poznatoj po privrženosti mediteranskoj prehrani, središnje mjesto zauzimaju raznovrsne biljne kulture. Ove kulture, uključujući kamilicu, lavandu, paprenu metvicu, bosiljak, koprivu, korijander, kumin, lovorov list, kadulju, komorač, mažuran, matičnjak, ružmarin, maslačak, majčinu dušicu, smilje, mirtu i origano, vitalne su komponente lokalne kuhinje. . Na području Dalmacije, koja je poznata po mediteranskoj prehrani, samonikle biljke poput komorača, kapara, dalmatinske divlje šparoge, bljusta i tuste imale su značajnu ulogu kroz povijest.
Obnovljeni entuzijazam za zdravu i organsku hranu otkrio je mnoštvo zanemarenih botaničkih proizvoda koji su se nekada koristili kao aromatični začini, prirodni dodaci marinadama i vitalni elementi u salatama. Važno je napomenuti da svjetsko tržište ljekovitog i aromatičnog bilja donosi nevjerojatan godišnji prihod od preko 25 milijardi eura. Hrvatska ima priliku kapitalizirati ovaj rastući pokret iskorištavanjem potencijala ljekovitog bilja kao unosne robe za izvoz.
Područje arheologije pruža uvjerljive dokaze da korištenje ljekovitog i aromatičnog bilja datira još iz drevnih civilizacija, točnije nevjerojatnih 50 000 godina prije pojave kršćanstva. U tim davnim vremenima pojedinci su domišljato ugrađivali listove biljaka kao slatke dodatke mesnim jelima. Razmjena začina, međutim, nije započela sve do drugog stoljeća nove ere kada se dogodila duž poznatih Puteva svile, koji su služili kao vitalni kanali za kulturne i komercijalne interakcije između Istoka i Zapada. Premotamo se u današnje vrijeme i otkrit ćemo da su razne kulinarske tradicije koje su cijenjene vremenom, poput onih koje prevladavaju u mediteranskoj kuhinji, stekle zasluženo priznanje za svoju majstorsku ugradnju karakterističnih začina i zadivljujućih aroma.
