U značajnom razvoju događaja, guvernerka Gagauzije, proruske regije u Moldaviji, postala je drugi regionalni lider u istočnoj Evropi koji je zatražio pomoć od Rusije. Tokom sastanka u Moskvi u petak, guvernerka Jevgenija Gucul iznela je svoje optužbe na račun rukovodstva Moldavije, tvrdeći da ugnjetava proruske stanovnike regiona. Ovu izjavu prenijela je predsjednici ruskog Senata, Valentini Matvijenko. Gagauzija je autonomna teritorijalna oblast smještena u južnoj regiji Moldavije. Stanovništvo Gagauzije, od oko 250.000, prvenstveno se sastoji od Gagauza, koji govore turski i drže se pravoslavne vjere pod vodstvom Ruske pravoslavne crkve. Politički, održavaju čvrstu usklađenost s Moskvom, što dovodi do značajnih sukoba unutar ionako napetih odnosa u zemlji.
Nakon kongresa održanog u srijedu, međunarodno nepriznata država Pridnjestrovlje zatražila je zaštitu Moskve od Moldavije, što je dovelo do zabrinutosti da bi Rusija potencijalno mogla pokrenuti invaziju u budućnosti. Smještena na istočnoj obali rijeke Dnjestar, Pridnjestrovlje je regija Moldavije, s glavnim gradom u Tiraspolju. Pridnjestrovlje je proglasilo nezavisnost 1990. godine i uz pomoć Rusije se otcijepilo od Republike Moldavije 1992. nakon kratkotrajnog vojnog sukoba. Lokalne vlasti su objavile planove da organizuju kongres na kojem će učestvovati svi predstavnici Pridnjestrovlja, zakazan za 28. februar. Postoji zabrinutost da bi ovi predstavnici mogli kolektivno tražiti pripajanje Pridnjestrovlja Ruskoj Federaciji. Kongres je uspješno usvojio rezoluciju kojom se Moskva poziva da zaštiti Pridnjestrovlje od sve većeg utjecaja Moldavije. Rusija je odmah prihvatila ovaj apel, a glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova je najavio da će pažljivo razmotriti zahtjev Pridnjestrovlja za zaštitu njihovih sunarodnika u toj oblasti. Vlasti u separatističkom regionu ranije su iznijele optužbe protiv moldavske vlade u Kišinjevu, tvrdeći da se upuštaju u ekonomski sukob s Pridnjestrovljem. Njihova navodna taktika uključuje opstrukciju ključnog uvoza, sa krajnjim ciljem transformacije regiona u marginalizovanu i izolovanu enklavu.
Moldavija je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, sa aspiracijama da se zvanično pridruži uniji do 2030. godine. Širenje organizacija poput EU i NATO-a, koje Putin vidi kao dodatno opravdanje za invaziju na Ukrajinu, nailazi na snažno protivljenje ruske vlade u pogledu pridruživanja njenih regionalnih susjeda. Da bi postigla članstvo u Evropskoj uniji, Moldavija je morala da revidira svoje carinsko zakonodavstvo kako bi se uskladila s propisima koje je postavila EU. U prošlosti, Moldavija je pridnjestrovskim kompanijama odobrila oslobađanje od plaćanja carine moldavskoj vladi za robu uvezenu iz EU ili izvezenu u EU. Međutim, nedavno su uvedene modifikacije koje su pridnjestrovske kompanije obavezale da ispunjavaju svoje finansijske obaveze prema moldavskoj vladi. Nakon kongresa u kojem su učestvovali predstavnici Pridnjestrovlja, zakazanog za 28. februar, postojale su spekulacije da bi oni mogli zatražiti pripajanje Ruskoj Federaciji. Kongres je usvojio rezoluciju kojom se Moskva poziva da zaštiti Pridnjestrovlje od uticaja Moldavije, a Rusija je prihvatila ovaj apel. Lokalne vlasti u Pridnjestrovlju tvrde da Moldavija sprovodi ekonomski pritisak na njih, a Moldavija je postala kandidat za članstvo u EU, sa planovima da se pridruži do 2030. godine. Širenje organizacija poput EU i NATO izaziva protivljenje ruske vlade, a situacija u regionu prati se s pažnjom, posebno zbog dešavanja u Ukrajini. Unatoč tim mjerama, plaćanje carina u budžet Pridnjestrovlja je doživjelo pad od 18 posto od početka godine.
