Kada se ulja i masti skrućuju, pokazuju otpornost na uklanjanje kroz konvencionalne odvodne zmije ili kabele. Vodoinstalater, rođen u Britaniji, Tom Watts upozorava: bitno je spriječiti izlijevanje masnoće u sudoper. Ispitajmo sada rješenje za odčepljivanje odvoda.
- Tom Vats privukao je značajnu pozornost na TikToku videom koji objašnjava posljedice bacanja masnoće u odvod, prikupivši impresivnih 16 milijuna pregleda. Vats naglašava nužnost suzdržavanja od izlijevanja masti u odvod, budući da je ona drugi vodeći uzrok začepljenja odvoda, nakon vlažnih maramica.
- Kada se mast i ulja skrutne, konvencionalne metode čišćenja odvoda poput gumenih klipova ili kabela pokazuju se neučinkovitima za njihovo uklanjanje. U tim je slučajevima ključna pomoć vodoinstalatera sa specijaliziranom i skupom opremom. Ovi alati koriste ili vakuumsko usisavanje ili tehnike lomljenja kako bi se uklonile stvrdnute naslage.
Savjetuje se zbrinjavanje ulja ili masti tako da ih spakujete u vrećice i bacite u smeće, umjesto da ih izlijete u sudoper ili na dvorište. Ako se želite uhvatiti u koštac s tvrdokornim začepljenim odvodima, potrebno vam je samo nekoliko osnovnih sastojaka: voda, soda bikarbona i tradicionalni ocat.
BONUS TEKST:
U Srbiji, uzgoj koza karakterizira decentralizirana praksa, koja prikazuje niz uspješnih metodologija u ovoj poljoprivrednoj domeni. Najnovije statistike ukazuju na trend porasta mladih ljudi koji se odlučuju baviti uzgojem koza. Prema riječima onih koji su postigli uspjehe na ovom području, uzgoj koza pokazao se unosnim u oblastima prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda.
Kako napominje Ivan Pitler, profesor tehnologije uzgoja ovaca i koza na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, uzgoju koza u ovoj zemlji nedostaje centralizacija, s ograničenim brojem istaknutih farmi u središnjoj Srbiji i Vojvodini. Iako je intenzitet proizvodnog uzgoja koza dosegao hvalevrijednu razinu, još uvijek nije postigao široke razmjere.
Istraživanja pokazuju da su najproduktivnije farme, kako u našoj zemlji tako i diljem Europe, obično obiteljske, često se sastoje od 50 do 80 pojedinaca, što omogućuje četveročlanoj obitelji da upravlja svim bitnim zadacima. Ograničeni opseg proizvodnje je upravo ono što koči izvoz kozjih proizvoda iz Srbije. Ipak, profesor Pitler nas uvjerava da smo po inovativnim tehnologijama u uzgoju koza u rangu s razvijenijim zemljama.
Kao poljoprivredniku koji je aktivno uključen u polje, bitno je priznati značajnu potporu koju Europska unija može ponuditi. Unatoč tome, neophodno je posjedovati sveobuhvatno razumijevanje o tome što čini financijske prednosti, koji su proizvodi održivi za izvoz i područja u kojima se mogu pojaviti izazovi. Posljednjih godina primjetan je značajan porast broja mladih poljoprivrednika koji pokazuju veliki interes za bavljenje uzgojem koza.
Zakup zemljišta putem prava prvokupa često se smatra optimalnim pristupom za poduzetne stočare koji im omogućuje objedinjavanje cjelokupne proizvodnje. Općenito se vjeruje da je za približno 75 koza potrebno oko 9 bala djeteline, što je otprilike 150 kilograma grana. Potencijalni uzgajivači koza potiču se da osiguraju dovoljno financijskih sredstava za najmanje tri godine.
Dušan Rakić, podrijetlom iz Iđoša kod Kikinde, učinio je osebujan izbor za bavljenje poljoprivredom, postavši jedini član obitelji koji se time bavio, a kao svoj fokus odabrao je uzgoj koza. Nakon što je osnovao vlastitu farmu koza, trenutno posjeduje stado od 75 koza i namjerava taj kapacitet dalje širiti. Mladi poljoprivrednik Rakić pokrenuo je svoj pothvat osnivanja farme koza sa skromnih početaka od 30 koza.
Unatoč tome, njegova predanost i marljivost dali su pozitivne rezultate, budući da sada nadzire uspješan posao s ukupno 75 koza, čime je efektivno udvostručio svoj prethodni broj. Iako živi u ruralnom okruženju, Rakić je jedini član svoje obitelji koji se bavi cijenjenim stočarstvom, motiviran svojom težnjom da sudjeluje u poduzetničkim pothvatima.
Rakić tvrdi da produktivnost ovih životinja ne treba forsirati. Njihov output raste proporcionalno inputu koji primaju. Dnevni režim uključuje otprilike dva sata ujutro i još dva sata navečer posvećena naseljavanju i mužnji. Unatoč tome, tijekom dana im je potrebno neprestano lutati kako bi zadovoljili svoje potrebe za vodom i druge vitalne potrebe.
Korištenje prava prvokupa zakupa zemljišta često se smatra održivom opcijom za poduzetne stočare koji žele ujediniti svoje proizvodne napore. “Ovo je bila moja prevladavajuća strategija, budući da je stjecanje vlastitog zemljišta trenutačno financijski nepraktično, a troškovi povezani s iznajmljivanjem privatnog zemljišta još su previsoki, tako da nemam drugih opcija”, pojašnjava.
