Dok su muž i žena ležali jedno uz drugo u krevetu, muž se naginje bliže i tiho govori svojoj ženi na uho: Želite li igrati igru doktora? – Biste li više voljeli državnu ili privatnu opciju? – raspituje se žena. Muž pita: “Što namjeravate reći? Prema ženinoj izjavi: Žena ga obavještava da će odabir državne licence zahtijevati period čekanja od 2-3 mjeseca, dok će odabir privatne licence koštati 100 dolara.
BONUS TEKST:
Nedavna istraživanja dovela su u pitanje općeprihvaćeno mišljenje da je prosječna tjelesna temperatura 37°C. Nalazi studija provedenih u proteklom desetljeću pokazuju da je došlo do promjene onoga što se smatra normalnom tjelesnom temperaturom.
U 19. stoljeću njemački liječnik Karl Wunderlich uspostavio je referentnu vrijednost od 37°C kao standardnu tjelesnu temperaturu. Opsežnom analizom milijun očitanja temperature od 25.000 pojedinaca, zaključio je da je prosječna temperatura zdrave osobe u rasponu od 36,22 do 37,5°C, pri čemu 37°C predstavlja srednju vrijednost.
Dodatno, Wunderlich je definirao prag za grozničavo stanje kao 38°C. Nedavne studije su potvrdile ove nalaze. Na temelju opsežne studije koja je analizirala tjelesnu temperaturu više od 126.000 osoba između 2008. i 2017. godine, otkriveno je da je prosječna temperatura 36,6°C.
Ovo otkriće dovodi u pitanje prethodno prihvaćenu normu, ističući značajno odstupanje. Uzroci ove nedosljednosti predmet su rasprava među stručnjacima. Jedno od mogućih objašnjenja je razlika u tehnikama mjerenja temperature koje koristi Wunderlich u usporedbi s modernim standardima.
Wunderlich se oslanjao na postavljanje toplomjera ispod pazuha, dok suvremene metode nude veću preciznost i raznolikost. Nadalje, čimbenici kao što su doba dana, okolišne okolnosti i nedavni unos hrane ili pića mogu utjecati na očitanja temperature. Odstupanja u točnosti termometra i kalibraciji dodatno pridonose varijacijama u dobivenim rezultatima.
Hipoteza o hlađenju tijela predlaže da su ljudi iskusili smanjenje prosječne tjelesne temperature tijekom prošlog stoljeća kao rezultat napretka u zdravstvu i općem blagostanju. Poboljšane metode liječenja infekcija, poboljšana stomatološka njega i uvođenje specifičnih lijekova mogu pridonijeti smanjenju subfebriliteta, što u konačnici dovodi do smanjenja prosječne tjelesne temperature.
Zaključak Stručnjaci se slažu da konvencionalna referentna vrijednost od 37°C zahtijeva ponovnu procjenu u svjetlu ovih informacija. Dok se precizna revidirana vrijednost trenutno istražuje, evidentno je da se referentne vrijednosti za normalnu tjelesnu temperaturu razvijaju te ih je neophodno prilagoditi u skladu sa suvremenim shvaćanjima i čimbenicima načina života.
