Uletio Mujo u kuhinju češući se po glavi i upita Fatu:

– Fato, bona, sutra ti je rođendan, šta hoćeš da ti kupim?

Fata se zagonetno nasmije:

– Hmmm… pa ja bi najvolila dobiti nešto malo, plavo, metalik, da ide od 0 do 100 za sekundu…

Mujo klimne i sutra se pojavi s poklonom. Fata otvori kutiju, a unutra – vaga, pa će ona bijesno:

– Šta je ovo, bolan!? Šta sam ja rekla da ‘oću?

Mujo slegne ramenima:

– Pa malo, plavo, metal’k, da ide od 0 do 100 za sekundu..

BONUS TEKST

Zanimljivo je da je u povijesti čovječanstva jedan od najvažnijih izuma – papir – u početku bio toliko dragocjen da su se od njega proizvodili čak i predmeti za svakodnevnu upotrebu, poput odjeće. Ova priča o papiru započinje u drevnoj Kini, gdje su se prvi put pojavili najraniji oblici ovog materijala. U to vrijeme, papir je bio vrlo cijenjen i rijedak, a proces njegove proizvodnje bio je dugotrajan i složen.

Papir je izumljen oko 105. godine n.e. za vrijeme dinastije Han, i to zahvaljujući Cai Lunu, kineskom državniku i inovatoru. On je usavršio metodu proizvodnje papira koristeći vlakna iz biljaka poput bambusa, konoplje, i drveta, pomiješana s vodom i oblikovana u tanke slojeve koji su potom sušeni. Ova metoda bila je revolucionarna jer je papir bio mnogo lakši i praktičniji od prethodnih materijala poput svitaka od svile ili papirusnih rolni koje su se koristile u Egiptu i drugim dijelovima svijeta.

  • Na početku, papir je bio toliko dragocjen da se koristio u različite svrhe, uključujući izradu odjeće. U Kini, papirne haljine i šeširi bili su znak prestiža i bogatstva, a takvi su predmeti često korišteni u ceremonijama i kao dio ritualnih kostima. Ove papirne odjeće nisu bile samo simboličke; bile su i funkcionalne u određenim prigodama, primjerice, u zaštiti od vrućine ili kao privremeno rješenje za specijalne prilike.

S vremenom se papir proširio iz Kine u ostatak Azije, a zatim i u Europu. Najveći korak u širenju papira u Europi dogodio se u 12. stoljeću kada su Arapi, koji su usavršili tehniku izrade papira, donijeli ovu tehnologiju u Španiju. Iz Španije, papir se proširio na ostatak Europe, gdje je brzo postao važan materijal za pisanje i štampanje.

  • U Europi, papir je postao ključan za razvoj obrazovanja i znanstvenih istraživanja. Izum Gutenbergovog tiskarskog stroja u 15. stoljeću omogućio je masovnu proizvodnju knjiga, što je revolucioniralo pristup obrazovanju i omogućilo širenje znanja. Tiskanje Biblije i drugih važnih tekstova postalo je mnogo lakše i jeftinije, što je pridonijelo kulturnom i intelektualnom razvoju Europe.

Kroz povijest, papir je evoluirao i adaptirao se različitim potrebama i tehnologijama. S razvojem digitalnih medija, papir je dobio novi kontekst, ali i dalje ostaje neophodan u mnogim aspektima života. Iako se tehnologija digitalnog zapisa i komunikacije razvija, papir se i dalje koristi u umjetnosti, obrazovanju, i mnogim drugim područjima.

S obzirom na njegovu dugotrajnu važnost i utjecaj, papir je jedan od tih izuma koji ne samo da su oblikovali povijest, već su i nastavili utjecati na svakodnevni život i kulture diljem svijeta. Svaki list papira nosi s sobom bogatu povijest i priču o ljudskoj inovaciji i prilagodbi.