Pita Fata majku:
-“Mama, mogu li sa Mujom u bioskop?”
Na to će mati:
-“A koji se film daje?”
-“Horor” odgovori Fata
-“E ne može”, kaže mati…
-“Pa da se sva isprepadaš pa mu u bioskopu priđeš bliže.”
-“Pa, mogu li gledati ljubavni” – upita Fata.
-“A, neee” – panično kaže mati…
-“Pa da se počnete ljubakati.”
-“Pa, mogu li barem gledati komediju?”
-“Možeš” – kaže mati…
I kad je Fata došla kući iz bioskopa upita je mati kako je bilo
A ona odgovara:
-Ma da me Mujo nije držao dole, upišala bih se od smijeha !!!
BONUS TEKST
Bioskopi su od svog nastanka postali važna mjesta okupljanja i emotivnog doživljaja, gdje pokretne slike stvaraju čaroliju pred očima gledatelja. Početak bioskopa datira iz kraja 19. vijeka, kada su braća Lumière 1895. godine u Parizu prvi put prikazala film, čime su započeli filmsku revoluciju. Prvobitno, bioskopi su bili male sale unutar kafana i društvenih klubova, u kojima su se prikazivali jednostavni filmovi sa scenama iz svakodnevnog života.
Kako je tehnologija napredovala, nastala je potreba za specijalizovanim bioskopima, a početkom 20. vijeka počeli su se graditi prostori sa redovima stolica i projektorima koji su mogli prikazivati duže filmove. Bioskopi su postali popularni kao mjesta zabave i privremenog bijega od svakodnevice, uranjajući ljude u fikciju i avanturu. Tokom 1920-ih i 1930-ih, bioskopi su doživjeli procvat i postali luksuzni prostori s grandioznim dekorima, a zvučni filmovi su pružili novu dimenziju emotivnog izraza.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, bioskopi su igrali ključnu ulogu u društvenom životu, prikazujući patriotske i propagandne filmove. Nakon rata, bioskopi su se suočili s izazovom televizije, koja je postala sveprisutna, ali su uspješno prilagodili s novim tehnologijama kao što su široko platno, 3D efekti i surround zvuk. Bioskopi su ostali popularni kao jedinstveno mjesto za gledanje filmova u društvu, što televizija nije mogla ponuditi.
- U 1980-im i 1990-im, pojavili su se multipleks bioskopi s više sala i dodatnim uslugama poput restorana i kafića, što je stvorilo potpunije iskustvo za posjetitelje. Digitalna tehnologija krajem 20. i početkom 21. vijeka omogućila je bolju sliku i smanjila troškove prikazivanja filmova, ali s razvojem streaming platformi, bioskopi su ponovo suočeni s izazovima. Ipak, bioskopi su se prilagodili nudeći specijalne projekcije poput IMAX formata i 4D, organizirajući tematske večeri i filmske festivale.
Danas, bioskopi nastoje pružiti jedinstveno iskustvo gledanja filma u društvu, održavajući svoju poziciju u svijetu zabave i nastavljajući stvarati magiju na velikom platnu, što je i dalje snažan emotivni doživljaj za publiku.
Da li ste znali da osmijeh nije samo univerzalni izraz sreće, već i nevjerovatan način da se poboljša zdravlje? Istraživanja pokazuju da osmijeh može imati pozitivan uticaj na naše fizičko i mentalno stanje. Kada se osmjehnemo, aktiviramo brojne mišiće na licu koji šalju signale našem mozgu, oslobađajući hormone sreće kao što su dopamin, endorfin i serotonin. Ovi hormoni pomažu da se smanji nivo stresa, olakšaju bolovi i poboljša raspoloženje. Zato se često kaže da je osmijeh “besplatna terapija”.
Još zanimljivije, osmijeh je zarazan. Kada vidimo nekoga ko se osmjehuje, naš mozak automatski reaguje i često nesvjesno uzvratimo osmijehom. Ovo je povezano s našim empatijskim odgovorom – kada se osmjehnete nekom, velika je vjerovatnoća da će vam ta osoba uzvratiti osmijeh, stvarajući tako lančanu reakciju pozitivnih emocija.