Talijanski mediji javljaju da je Barbara Balzerani, osuđena pripadnica terorističke organizacije Crvene brigade, preminula u Rimu u 75. godini života, potvrdilo je talijansko pravosuđe. Umjesto da osjeća grižnju savjesti, dosljedno je izražavala svoju duboku tugu zbog pojedinaca pogođenih terorističkim činovima. Godine 1975. postaje pripadnicom brigade, a onda dvije godine kasnije, 1977., donosi odluku o odlasku u ilegalu.
Barbara Balzerani, bivša pripadnica Crvenih brigada, preminula je u 75. godini života nakon duže bolesti, prenose stariji mediji, koji su također proteklog dana objavili i opširnu biografiju Barbare Balzerani. U dobi od dvadeset i šest godina pridružila se radikalnoj frakciji ljevičarskog terorizma i ubrzo se uključila u otmicu Alda Mora zajedno sa svojim tadašnjim partnerom Mariom Morettijem. Njihovo djelovanje bilo je smješteno u Via Gradoli. Balzerani je igrao ulogu u nekoliko ubojstava koja su počinile Crvene brigade, uključujući ubojstvo Girolama Minervinija i zasjedu u Via Fani. Godine 1981. također je bila uključena u otmicu NATO generala Jamesa Leeja Doziera.
Balzerani je bio među posljednjim pripadnicima Crvenih brigada koji su uhićeni, zarobljen 19. lipnja 1985., zajedno s Giannijem Pelosijem. Svojim djelovanjem zaradila je nadimak “crveni jaglac”. Balzerani nikada nije izrazila kajanje niti se distancirala od svog angažmana, ali je kritizirala eru oružane borbe. Godine 1993. izrazila je žaljenje za žrtvama terorizma, a 2003. izrazila je negodovanje prema djelovanju tzv. Novih crvenih brigada. Godine 2006. dobila je uvjetni otpust i konačno se vratila na slobodu 2011. nakon što je odslužila kaznu.
Tijekom sjećanja na masakr u Via Fani 2018., Barbara Balzerani, bivša vođa rimskog ogranka Crvenih brigada i članica komandosa odgovornog za otmicu Alda Mora, bila je pozvana da predstavi svoju knjigu “Uvijek sam Known It” iste večeri kada je obilježena četrdeseta obljetnica tragičnog događaja. Stojeći na podiju društvenog centra CPA u Južnoj Firenci, s plakatom na kojemu je u pozadini stajao natpis “Živio Lenjin”, Balzerani je namjerno odlučio provocirati. Izrazila je svoja razmišljanja, rekavši: “Postoji osebujna figura, žrtva, koja je viktimizaciju pretvorila u profesiju. Ova figura monopolizira pravo na govor. Ne poričem im pravo da se izraze, daleko od toga. Međutim, nije isključivo njihova privilegija; oni ne posjeduju isključivo vlasništvo nad sposobnošću oblikovanja povijesti.
Samo nekoliko tjedana prije toga, teroristica, koja nikada nije službeno izrazila kajanje niti se distancirala od Crvenih brigada, objavila je poruku na Facebooku, da bi je kasnije izbrisala.
Dotični post je pitao: “Tko će mi pružiti utočište u inozemstvu za proslavu 40. obljetnice?” Referenca na godišnjicu masakra bila je nepogrešiva, a nedugo nakon toga oglasila se Maria Fida Moro, kći ubijenog državnika. U videu postavljenom na YouTube izjavila je: “Četrdeseta obljetnica je izvor boli, a ja to mogu reći kao netko tko to nije potaknuo, nego je to izdržao, i stoga ima pravo izraziti takve osjećaje. Jer četrdeseta obljetnica No, gospođa Balzerani ne može iznijeti takvu tvrdnju jer je ona jedna od onih koji su to uzrokovali. Budući da je bila dio Crvenih brigada, igrala je aktivnu ulogu u nizu ubojstava, uključujući otmicu Alda Mora, premijera Demokršćanske stranke u Rimu, što je na kraju rezultiralo njegovom tragičnom smrću. Tijekom 1981. godine Balzerani je sudjelovao u otmici generala Jamesa Leeja Doziera, koji je služio kao američki NATO časnik.
