Redovno čišćenje veš mašine je ključno jer se u bubnju nakupljaju prljavština i bakterije koje mogu negativno uticati na kvalitet pranja. Evo jednostavnog i efikasnog savjeta koji možete isprobati:
Metoda s tabletama za pranje posuđa
Sastojci:
- 1 tableta za pranje posuđa
Pristup:
Ubacite tabletu za pranje posuđa direktno u bubanj veš mašine.
Uključite program za brzo ispiranje.
Rezultat:
Voda nakon ispiranja može biti tamna, što pokazuje koliko je prljavštine uklonjeno iz mašine.
Ova metoda je pokazala odlične rezultate, čak i kod korisnika koji su prethodno pokušali čišćenje sa sirćetom i toplom vodom, ali nisu bili zadovoljni.
Dodatni savjeti za čišćenje veš mašine
Sirće i soda bikarbona
Sirće: Sipajte 2 šolje sirćeta u odeljak za deterdžent i pokrenite program na visokoj temperaturi bez veša.
Soda bikarbona: Nakon ciklusa sa sirćetom, pospite 1/2 šolje sode bikarbone u bubanj i pokrenite još jedan ciklus na visokoj temperaturi.
Limunska kiselina
Sipajte 1/2 šolje limunske kiseline u odeljak za deterdžent.
Pokrenite program na visokoj temperaturi.
Čišćenje filtera
Redovno čistite filter mašine kako biste uklonili nakupljenu prljavštinu i ostatke.
Pronađite filter (obično se nalazi na dnu mašine), izvadite ga i isperite pod toplom vodom.
Brisanje gume i vrata
Gumene zaptivke i vrata obrišite mekom krpom natopljenom sirćetom ili blagim deterdžentom.
Obratite pažnju na nabore gume gdje se često nakuplja prljavština i plijesan.
Preventivne mere
Ostavite vrata veš mašine otvorena nakon svakog pranja kako bi se unutrašnjost osušila i spriječila pojava plijesni.
Koristite adekvatnu količinu deterdženta kako se ne bi stvarale naslage.
Povremeno koristite program za samočišćenje, ako vaša mašina ima tu funkciju.
Redovno održavanje i čišćenje veš mašine osigurava duži vijek trajanja uređaja i bolji kvalitet pranja veša. Isprobajte ove metode i podijelite savjete s prijateljima i obitelji!
BONUS TEKST
Zanimljivost koja će vas možda iznenaditi odnosi se na fenomen poznat kao “zlatna pravila” u prirodi i arhitekturi, koji je često korišten u dizajnu i umjetnosti kroz istoriju. Ovaj koncept poznat je i kao “zlatni rez” ili “zlatni omjer”, a predstavlja matematički odnos koji se pojavljuje u mnogim prirodnim pojavama i ljudskim kreacijama.
Zlatni rez je iracionalni broj, otprilike 1,618, a označava omjer u kojem je odnos između većeg dijela i manjeg dijela jednak odnosu cijelog dijela prema većem dijelu. Ovo čini da se odnos između dvaju segmenata čini estetski ugodnim i uravnoteženim. Na primjer, u pravokutniku koji je u omjeru zlatnog reza, duže strane će biti 1,618 puta duže od kraćih strana. Ovaj omjer se često koristi u umjetnosti i arhitekturi jer stvara kompozicije koje su vizualno privlačne.
U prirodi, zlatni rez se može vidjeti u strukturi cvjetova, rasporedu listova na stablu, a čak i u obliku spirala u školjkama i galaksijama. Jedan od najpoznatijih primjera u umjetnosti je djelo “Vitruvian Man” Leonarda da Vincija, koje je usklađeno sa zlatnim rezom, kao i zgrade poput Parthenona u Atini, koje su također dizajnirane koristeći ovaj omjer.
Što je još fascinantnije, istraživanja su pokazala da ljudi intuitivno prepoznaju zlatni rez kao estetski ugodan. To objašnjava zašto se ovaj matematički koncept često koristi u dizajnu, od web stranica do reklamnih kampanja, kako bi se stvorila privlačna i uravnotežena vizualna iskustva. Dakle, sljedeći put kada se divite nekoj umjetničkoj djelo ili arhitektonskoj ljepoti, možda ćete uvidjeti da se iza te ljepote skriva matematička formula koja je oblikovala svijet oko nas.
