Divna Kaleuša, koja je ostala zapamćena kao jedna od najcenjenijih radio voditeljki, poznata po tome što je pomogla mnogim pevačima da steknu popularnost, imala je dubok uticaj na ljude oko sebe. I pet godina nakon njene smrti, mnogi je pominju s poštovanjem i zahvalnošću. Najveću uspomenu na nju čuva njena ćerka Jelena, koja je nedavno otkrila da je posle majčine smrti shvatila mnogo toga.
Prema njenim rečima, kuća Divne Kaleuše od 3. marta 2019. godine je zaključana, i Jelena od tada nije kročila u nju.
- Divna Kaleuša preminula je u svojoj kući dok je njena ćerka bila na nastupu u Beču. Kada je Jelena stigla nazad u Beograd, dočekale su je tragične vesti koje su joj potpuno promenile život. U svojoj emisiji „U ringu“, Jelena je otvoreno govorila o svojoj tugi i razočaranju. „Moja majka sve što je u životu skupljala i zaradila, i za šta se borila, ostalo je njenoj kući zaključano, i nikada više nisam ušla.
Nikada nisam ušla u njenu kuću. Ostala je onako kako smo je izneli iz kuće, tako je sve njeno ostalo. Shvatila sam da sve što imamo sada, kao što su đinđuve, zlato, kola i stanovi, je potpuno nebitno,“ izjavila je Jelena, reflektujući na težinu gubitka i materijalne vrednosti.
Divnini komšije su posle njene smrti imali samo lepe reči za nju. Jedan od njih je rekao da je Divna bila ljubazna i da se uvek rado javljala u prolazu, iako je poslednja četiri meseca nije viđao. „Živela je s jednom plavom ženom, verovatno sa sestrom. Tog dana je ta gospođa više puta išla uz stepenice i izlazila napolje, a onda je stigla Hitna pomoć.
- Čudili smo se zbog koga je došla, a kasnije smo saznali da je reč o Divni. Mnogo nam je žao. Nismo je često sretali, ali se uvek nasmejana javljala u prolazu, iako se nije previše družila s komšilukom,“ ispričala je jedna baka, naglašavajući njenu srdačnost i prijatnost.
Divna Kaleuša je živela na kraju slepe ulice u beogradskom naselju Altina, u skromnoj kući s prizemljem i potkrovljem. Iako je njena ćerka Jelena činila sve da joj olakša život i obezbedi udobnost, Divna nikada nije želela da živi na račun svoje bogate ćerke. Uvek je radila i borila se sama, pokazavši nezavisnost i snagu.
Jelena je redovno vodila svoju majku na putovanja, a za njen poslednji rođendan, zajedno sa suprugom Duškom, poklonili su joj automobil. Divna je bila izuzetna žena koja je ostavila dubok trag u životima ljudi oko sebe, a njen život i rad i dalje se pamte i poštuju.
BONUS TEKST
Jedna od fascinantnih zanimljivosti u vezi s ljudskim tijelom je njegova sposobnost regeneracije, posebno kada je riječ o jetri. Naša jetra je nevjerovatno moćan organ, sposoban da se oporavi i obnovi čak i nakon što je dobar dio nje oštećen ili uklonjen. Ova regenerativna sposobnost je gotovo jedinstvena u ljudskom tijelu.
Jetra obavlja brojne vitalne funkcije, uključujući pročišćavanje krvi, proizvodnju žuči i skladištenje hranljivih materija. Međutim, ono što je zaista fascinantno je da se može oporaviti čak i ako se odstrani do 70% njenog tkiva. Kada se ovo dogodi, preostali dio jetre počinje se brzo regenerirati, obnavljajući svoju masu i funkciju. Ovaj proces može trajati nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ali na kraju, jetra se gotovo potpuno obnavlja.
Ova regeneracija je ključna iz evolucijske perspektive jer omogućava preživljavanje i nastavak normalnog funkcionisanja tijela čak i nakon teških povreda ili operacija. To je također razlog zašto su transplantacije jetre uspješne, jer donor može dati dio svoje jetre, a oba organizma (donor i primalac) mogu regenerisati svoja tkiva i nastaviti s normalnim životom.
Regeneracija jetre je povezana s posebnim ćelijama zvanim hepatociti, koje imaju sposobnost brzog dijeljenja i rasta kada dođe do oštećenja. Iako su mnogi dijelovi tijela sposobni za neki oblik regeneracije, poput kože koja zacjeljuje nakon posjekotine, jetra je jedini unutrašnji organ koji se može tako efikasno i brzo oporaviti.
Iako je jetra otporna i sposobna da se regenerira, važno je napomenuti da njeno dugoročno zdravlje može biti narušeno prekomjernom upotrebom alkohola, lošom ishranom i virusnim infekcijama poput hepatitisa. Stalno oštećenje jetre može dovesti do ozbiljnih stanja kao što je ciroza, kada njena sposobnost regeneracije postaje ograničena.
Zbog toga je izuzetno važno brinuti se o zdravlju jetre, jer ona, iako nevjerovatno snažna, nije neuništiva.
Svi sanjamo, ali koliko zaista znamo o tom fascinantnom fenomenu? Snovi su jedinstveno iskustvo koje svi doživljavamo, bez obzira na to koliko ih se sjećamo. Jedna od najzanimljivijih činjenica je da prosječna osoba sanja oko dva sata svake noći, a većina tih snova događa se tijekom REM faze sna, kada je mozak najaktivniji. Iako može izgledati kao da snovi traju duže, većina njih traje samo nekoliko minuta.
Također, jedna od najneobičnijih činjenica je da 12% ljudi sanja isključivo crno-bijele snove. Prije nego što su televizori postali šire dostupni u boji, taj je postotak bio čak i veći! Zanimljivo je i to da mnogi naši snovi odražavaju ono što doživljavamo u stvarnom životu – stres, želje, strahovi, pa čak i svakodnevni događaji. Naš mozak često koristi snove da bi obradio emocije i riješio probleme.
Još jedna intrigantna činjenica je da u snovima ne vidimo lica stranaca. Svaka osoba koju vidimo u snu zapravo je netko koga smo barem jednom vidjeli, čak i ako toga nismo svjesni. Mozak je izvanredno sposoban stvoriti slike iz naše podsvijesti, pa lica koja se pojavljuju u snovima često dolaze iz davnih sjećanja.
Snovi su također vezani uz našu kreativnost. Mnogi umjetnici, pisci i znanstvenici tvrde da su dobili inspiraciju iz snova. Neki od poznatih primjera su Paul McCartney, koji je dobio melodiju za pjesmu „Yesterday“ iz sna, te Dimitrij Mendelejev, koji je tablicu periodnog sustava vidio u snu. Snovi su, dakle, puno više od pukog noćnog iskustva – mogu biti vrata prema dubljem razumijevanju i inspiraciji.
