Usred mog petogodišnjeg braka, sudbina me navela da se susrećem s mladom studenticom koja će na kraju postati moj tajni ljubavnik. U potrazi za utjehom i uzbuđenjem, spontano smo odlučili istražiti noć i potražiti utočište u hotelu.

Tek što smo se zaustavili pred lokalom, naš vatreni zagrljaj naglo je prekinulo nepredviđeno kucanje na prozoru. Na moje zaprepaštenje, bila je to moja supruga, čije je lice odražavalo mješavinu iznenađenja i nevjerice.

Ne izustivši ni jednu jedinu riječ, nagnula se i ispustila slinu na moje lice dok sam spuštao prozor automobila. Slijedom toga, moj me partner, svjestan okolnosti, simbolično pljunuo prije odlaska. Namjera mi je bila jednostavno iskusiti malo zadovoljstva, no čini se da sam naletio na puno više nego što sam očekivao.

BONUS TEKST

Kupus salata jelo je bezbrojnih mogućnosti u kojem se može uživati ​​u bilo koje godišnje doba i savršeno se slaže uz gotovo svaki obrok. Metode pripreme su raznolike, a iako je tradicionalna pubovska kupus salata lagano začinjena, postoji sve veća sklonost dodavanju dodatnih elemenata u recepte.

Danas vas pozivamo da kušate kupus salatu prožetu kukuruzom, jer čvrsto vjerujemo da će njezin okus osvojiti vaša osjetila. Sastojci: Istražite asortiman dostupnih salata i predjela, uključujući revitalizirajuću salatu od kupusa s krastavcima. Za pripremu ovog ukusnog jela pomiješajte 250 g ljubičastog kupusa, 3 žlice kukuruza iz konzerve, 1 kopar, 2 češnja češnjaka, 2 kisela krastavca i 1-2 žlice kiselog vrhnja.

Započnite sitnim sjeckanjem ili ribanjem kupusa, zatim ga pirjajte na malo ulja dok ne postane mekana, otprilike 10 minuta. Kuhani kupus prebacite u zdjelu za salatu i pomiješajte s ocijeđenim kukuruzom iz konzerve. Umiješajte sol, kao i nasjeckani kopar, češnjak i krastavac. Na kraju salatu prelijte kiselim vrhnjem i dobro promiješajte sve sastojke.

DODATNI TEKST

Dok ležite pod suncem i znojite se, možete osjetiti iluziju sagorijevanja kalorija. Unatoč tome, ključno je prepoznati da samo znojenje ne dovodi do potrošnje kalorija ili smanjenja tjelesne težine, osim privremenih varijacija uzrokovanih dehidracijom. Čin znojenja tijekom sunčanja proizvodi dva značajna ishoda: regulaciju tjelesne temperature i smanjenje metaboličke funkcije.

Regulacija temperature unutar određenog sustava temeljni je aspekt. Kao i druga bića, ljudi posjeduju osobinu toplokrvnosti, što im daje sposobnost da samostalno reguliraju vlastitu tjelesnu temperaturu. Kada se suoči s ekstremnim temperaturama, tijelo koristi različite mehanizme za postizanje ravnoteže – podrhtava kao odgovor na hladno okruženje i znoji se kada je suočeno s vrućinom.

Prema istraživanju objavljenom u Journal of Experimental Biology, osim znojenjem, ljudsko tijelo može reagirati i na povišene temperature ublažavanjem napetosti mišića i smanjenjem metaboličke aktivnosti. Proces kojim tijelo pretvara hranu u energiju i dostavlja je stanicama, poznat kao metabolizam, doživljava pad metabolizma. Energija se može dobiti iz obroka ili iz pohranjene masti u tijelu.

Klinika Mayo navodi da energetske potrebe pojedinca ovise o razini tjelesne aktivnosti. Čak i tijekom razdoblja odmora, tijelu je potrebna određena količina energije za održavanje osnovnih tjelesnih funkcija. Bazalni metabolizam (BMR), koji predstavlja minimalnu energiju potrebnu tijelu, smanjuje se kako se tijelo zagrijava i opušta. Ovo smanjenje BMR-a dovodi do nižih potreba za kalorijama za osnovne tjelesne funkcije.

Budući da sunčanje podrazumijeva odmor pod suncem, zahtijeva minimalan utrošak energije. Stoga se može zaključiti da sunčanje ne dovodi do značajnog sagorijevanja kalorija. Kako navodi Harvard Health Publishing, sunčanje doista rezultira sagorijevanjem kalorija, doduše u općenitom smislu, baš kao i svaka druga aktivnost. Ključno je priznati da tijelo prirodno troši kalorije tijekom osnovnih procesa kao što su disanje, probava i spavanje.

Isplati li se potencijalnog rizika upustiti se u sunčanje s namjerom sagorijevanja masnih naslaga? Dok sunčanje samo po sebi ne dovodi izravno do sagorijevanja kalorija, znanstvene studije pokazuju da izlaganje sunčevoj svjetlosti može poboljšati sposobnost tijela da sagorijeva masti. U studenom 2017. Scientific Reports objavio je studiju koja otkriva intrigantno otkriće: plave zrake koje emitira sunce posjeduju izvanrednu sposobnost smanjenja veličine potkožnih bijelih masnih stanica.

Pukom slučajnošću, tim istraživača sa Sveučilišta Alberta u Kanadi naišao je na revolucionarno otkriće. Njihov izvorni cilj bio je genetski pomoći osobama s dijabetesom tipa 1 mijenjanje masnih stanica za stvaranje inzulina nakon izlaganja svjetlosti. Međutim, napravili su nepredviđen i značajan iskorak.

Tijekom istraživanja otkriveno je da prisutnost sunčeve svjetlosti ima izvanrednu sposobnost smanjenja kapljica lipida koji se nalaze u potkožnim masnim stanicama, što dovodi do smanjenja nakupljanja masti unutar tih stanica. Međutim, istraživači su prepoznali potrebu za dodatnim istraživanjima u ovom području, budući da točna razina intenziteta sunčeve svjetlosti ili trajanje potrebno za pokretanje ovog procesa ostaje nepoznata.

Kako bi se osigurala sigurnost i učinkovitost gubitka masnoće, preporuča se dati prioritet redovitoj tjelovježbi i dobro uravnoteženoj prehrani. Ključno je biti oprezan kada se sunčate tijekom najvećeg intenziteta sunca, jer to može dovesti do opeklina i povećati šanse za razvoj raka kože. Vrijedno je napomenuti da sunčanje ne pomaže u sagorijevanju dodatnih kalorija.