Od 1459. godine, kada je palo Smederevo, do 1878. godine, kada je posljednji turski vojnik napustio Beograd, Srbija je ostala pod turskom vlašću. Tijekom tog vremena, prevalencija turskog vokabulara, od kojeg se većina i danas koristi, značajno je porasla. Uz njihov jezik, njihova kuhinja i kultura također su se utkale u našu. Svaki dan počinjemo lokalnom ili turskom kavom, a bitno je izuti se, jer u kući nosimo papuče.
- Evo nekoliko primjera koje smo prikupili iz turske kulture, a daljnje pojedinosti pružit ćemo u nastavku. Jezik Brojne turske riječi često se uključuju u svakodnevni razgovor. Pojmovi kao što su avlija, ajvar, barjak, burazer, čarapa, čorba, ćuprija, ćilim, dugme, ekser, jogurt, kapija, lakrdija, ljestve, pare, rakija, tavan, zeitin i hajduk predstavljaju samo djelić turskog vokabulara koji iskoristiti. Pokušaj sastavljanja cjelovitog popisa ovih riječi nedvojbeno bi se pokazao kao nemoguć zadatak.
Trenutačno se koristi oko 3000 turskih izraza, kaže Mirjana Teodosijević, profesorica turskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, koja je za BBC razgovarala na srpskom jeziku. Kako globalizacija nastavlja rasti, prisutnost turcijskih izraza se smanjuje, dok sve više mladih pojedinaca počinje usvajati engleske izraze. Mlađi pojedinci ih koriste daleko rjeđe.
- Na mojim sveučilišnim predavanjima, kada postavim pitanje – kao što je traženje turskog izraza za zid – oni često nemaju odgovor. Navela je da Jugoslavija ima znatno veći broj turskih imena – oko 8.000 – uglavnom zbog prisutnosti islamskog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Teodosijević je naveo da je kroz povijest, sve do kraja 19. stoljeća, turski jezik značajno utjecao na lokalni život, a širili su ga turska uprava i vojska, ali i domaći pojedinci koji su primili islam.
Međutim, to više nije istina; danas je utjecaj engleskog izrazito značajan. Ipak, turcizmi i dalje imaju stilsku funkciju u jeziku, prvenstveno kod autora starijih generacija, napominje. On primjećuje da, dok mnogi postoje u području religije, budući da najznačajniji vjerski termini – kao što su džamija, muftija i molitva – ostaju neprevedeni, slični slučajevi se mogu primijetiti u raznim drugim poljima.
- Na pitanje novinara koji turski dijalekt preferira, odgovorila je: Trenutno je u opticaju oko 3000 turskih imena. Posebno mi je privlačan izraz “jok”, što znači “nema i to je to”. Još jedan moj omiljeni izraz je “wala”, izveden iz islamske zakletve “wallahi bilahi”, što u prijevodu znači “hvala Bogu”. Osim toga, koristimo “val” da poboljšamo nešto—točnije, “isitche”. Teodosijević ističe fascinantno zapažanje o turskim turistima.
– Prema njezinim riječima, većina prisutnih pojedinaca, ako zanemarimo mlađu publiku koja dolazi za vikend, obično dolazi na turneje Tragovima našeg carstva, što ih navodi na pretpostavku da će ljudi ovdje govoriti turski. Često izražavaju iznenađenje kada ih netko ne razumije. Svakodnevni „običaji Među primarnim tradicijama ističe se jutarnja rutina brojnih Srba—uživanje u turskoj kavi nakon ili čak prije doručka kako bi se lakše razbudili i spriječili moguće glavobolje.
- Domaću crnu kavu, koja se obično naziva ‘turskom kavom’, neki smatraju jedinim pravim oblikom kave, odbacujući sve ostale. Bez obzira na različite perspektive, uživanje u turskoj kavi iz džezve, bilo prije ili poslije prvog obroka, doista uspostavlja divnu rutinu za početak dana. Dodavanje vlasca na pladanj ispod šalice podiže doživljaj, pružajući neusporediv užitak našim okusnim pupoljcima.
Hrana Možda će vas čuditi, ali sarma potječe iz turske kuhinje. Uz to, uživamo iu drugim “domaćim” jelima kao što su pilavi, musake, kiseli kupus, razne pite, pa čak i peciva uz ostala peciva koja smo također usvojili. Sarme također potječu iz Turske. Kada je riječ o desertima, neki od naših apsolutnih favorita među turskim specijalitetima su baklava, tulumbe i tufahiye. Tursku kuhinju prvenstveno definiraju bogate juhe, obilje povrća i raznovrsni začini.
- Niz Serija Truske ima ogroman značaj u našoj kulturi. Obitelji su se okupile kako bi uživale u kultnim klasicima kao što su “Sulejman Veličanstveni” i “Kad lišće pada”. Osim toga, na Kurir TV-u emituje se poznata serija “Sila” porijeklom iz Turske. Uzimajući u obzir sve ove čimbenike, dolazimo do razumijevanja da je, bez obzira na naše napore, naša kultura usko povezana s turskim utjecajima, au mnogim slučajevima naše tradicije zrcale jedna drugu.
