Naizgled običan trenutak poslije tuširanja ponekad zna da otkrije mnogo više o zdravlju nego što se očekuje. Dok poseže za peškirom, osoba odjednom može osjetiti vrtoglavicu, pritisak u glavi ili težinu u nogama. U nastavku saznajte više…
Većina to pripiše toploti vode ili umoru, ali ovi znaci mogu biti suptilna najava da se u organizmu dešava nešto važnije – zadebljanje krvi i potencijalno viši rizik za stvaranje tromba. Poruka tijela u tim trenucima obično je tiha, ali jasna: vrijeme je da se osluškuje šta se dešava ispod površine.
- Razlog što se nelagoda često javlja baš poslije tuširanja krije se u fiziologiji. Topla voda širi krvne sudove i ubrzava protok, pa svaka promjena u viskoznosti krvi dolazi više do izražaja. Ako je krv gušća nego što bi trebalo, otežano prolazi kroz vene i kapilare, što se može osjetiti kao pulsiranje u glavi, zujanje u ušima, pritisak u listovima ili čak kratkotrajna obamrlost. Ovi simptomi ne znače nužno da postoji tromb, ali ukazuju da kardiovaskularni sistem trpi dodatno opterećenje, posebno kada se tijelo zagrije, a sudovi se rašire.
Postoje grupe ljudi kod kojih ovi signali zavređuju posebno ozbiljan pristup. Stariji od 50 godina, osobe koje puše, oni sa sjedilačkim načinom života ili nedovoljnim unosom tečnosti, kao i ljudi sa hipertenzijom ili dijabetesom, nalaze se među onima koji češće zapaze ovakve promjene. Tu su i osobe s porodičnim sklonostima poremećajima koagulacije. Kod njih vrtoglavica nakon tuša, osjećaj „olovnih“ nogu ili neobično zamagljena koncentracija ne bi smjeli biti otpisani kao sitnice. Tijelo ponekad najprije šapuće, pa tek kasnije poviče; prepoznati šapat može spriječiti veće probleme.
- Širi spektar znakova koji prate gušću krv uključuje učestale glavobolje, naročito nakon toplog tuša ili napora, utrnulost šaka i stopala, hladne ekstremitete, zamor koji ne prolazi i sklonost povišenom pritisku. Ako se ovi simptomi ponavljaju ili pojačavaju nakon boravka u toplom okruženju – bilo da je riječ o kupki, tušu ili sauni – to je dobar razlog da se razmisli o navikama i, po potrebi, potraži savjet stručnjaka. Rano reagovanje rijetko kada šteti, a nerijetko donosi veliku korist.
Dobra vijest je da mnoge preventivne mjere stoje na dohvat ruke i ne zahtijevaju drastične promjene. Prva linija odbrane je dovoljna hidratacija – uredan unos vode tokom dana pomaže da krv zadrži optimalnu „protočnost“. U prosjeku, većini ljudi prija oko 1,5 do 2 litra vode dnevno, uz prilagođavanje fizičkoj aktivnosti i temperaturi okoline. Kafu, crni čaj i alkohol, koji mogu pospješiti dehidraciju, korisno je držati pod kontrolom, posebno u danima kada se planiraju sauna, duže tople kupke ili intenzivniji treninzi.
- Drugi stub je ispravna ishrana. Prednost se daje namirnicama sa omega-3 masnim kiselinama (riba poput lososa i sardine, orašasti plodovi, lanene sjemenke), kao i onima koje doprinose vaskularnom zdravlju – bijeli luk, đumbir, cvekla, limun i obilje svježeg voća i povrća. Bitno je naglasiti da nijedna namirnica nije čarobni štapić: važan je ukupan obrazac ishrane kroz vrijeme, a ne jednokratni trik.
Treći element je kretanje. Nisu potrebni maratoni; često je dovoljno 30 minuta brže šetnje većinu dana u sedmici. Aktivacija mišićne pumpe potkoljenica poboljšava venski povratak, pa noge manje „otežaju“, a cirkulacija se pokreće. Onima koji dugo sjede može pomoći mikropauza svakih 45–60 minuta – nekoliko čučnjeva, istezanje listova, kratak hod do kuhinje po čašu vode. Malo kretanja, često, pravi veliku razliku.
- Pored navika, ulogu ima i upravljanje stresom. Dugotrajna napetost podiže hormone stresa, što može loše uticati na vaskularni tonus i opšte stanje. Jednostavne tehnike kao što su usporeno disanje, kratak „digitalni post“ uvečer, lagano istezanje ili nekoliko minuta mindfulnessa doprinosi smanjenju fizičkog i mentalnog pritiska. San takođe nije luksuz: kvalitetan noćni odmor stabilizuje niz procesa bitnih za krvne sudove i srce.
Kada simptomi uporno traju ili se pojačavaju, razumno je razmisliti o kontrolnim pregledima. U dogovoru s ljekarom, nekad se rade laboratorijski testovi koji procjenjuju elemente zgrušavanja i upalna zbivanja, zajedno s osnovnim analizama. Poenta nije samoinicijativno „loviti“ nalaze, nego dobiti sliku koja ima klinički smisao za konkretnu osobu, njene godine, navike i rizike. Tako se na vrijeme uhvate stanja koja zahtijevaju ciljanu terapiju ili dodatnu pažnju.
- Važno je i kako se tušira. Ekstremno vruća voda i dugo stajanje pod mlazom nisu dobitna kombinacija ako se nakon toga redovno javljaju tegobe. Pomognu sitne dorade: umjerenija temperatura, kraće zadržavanje u pari, postepen izlazak iz tuša i gutljaj vode neposredno prije i poslije kupanja. Ako se javljaju vrtoglavice, dobro je sjediti dok se briše i izbjeći nagla saginjanja.
Na kraju, korisno je zapamtiti jednostavno pravilo: tijelo šapuće prije nego što povikne. Vrtoglavica nakon tuširanja, težina u nogama, pulsiranje u sljepoočnicama – to su ponekad samo prolazne neugode, ali ponekad i rani signal da nešto treba prilagoditi. Kada se uvede više vode, malo više kretanja, urede obroci i smanji stres, mnogi će primijetiti da simptomi blijede zajedno s brigom. A ako ne, pravovremeni razgovor s ljekarom uklanja sumnje i sprječava da se mala upozorenja pretvore u veliki problem.
- Najvažnije je preuzeti ulogu aktivnog saveznika vlastitog zdravlja. Uz svjestan izbor navika, osluškivanje znakova i spremnost da se potraži savjet kad je potrebno, svakodnevni ritual poput tuširanja ostaje ono što treba da bude – trenutak olakšanja, a ne izvor strepnje
