Alergije su u današnjem društvu postale vrlo česte i čine se sve raširenijima, što može dodatno zakomplicirati svakodnevni život pojedinaca koji se s njima suočavaju. Simptomi alergija mogu biti zbunjujući jer se često miješaju s simptomima prehlade ili virusnih infekcija. Naime, alergije obično ne uzrokuju povišenu temperaturu, što ih čini još težima za prepoznavanje i razlikovanje od drugih respiratornih bolesti. Ovo je posebno problematično jer mnogi ljudi nisu ni svjesni da imaju alergije, misleći da pate od uobičajene prehlade, a time se odugovlači početak odgovarajućeg liječenja.

Jedan od najčešćih simptoma koji se posljednjih godina pojavljuje je “čudan kašalj” koji je suh, uporan i iznenadan. Taj kašalj često postaje ozbiljan problem, osobito noću, ometajući san i kvalitetu života. Prema stručnjacima, ovaj kašalj može biti uzrokovan različitim faktorima, među kojima su najčešći alergije, astma, ali i okolni faktori poput prekomjernog korištenja klima uređaja. Klime koje rade na punoj snazi, osobito u ljetnim mjesecima, mogu isušiti zrak i izazvati iritaciju dišnih puteva, što dodatno pogoršava simptome kašlja.

Alergije i kašalj mogu biti okidači za nadražajni kašalj, koji obično ne bi trebao trajati duže od tri tjedna. Ako kašalj traje duže, preporučuje se temeljita plućna procjena kako bi se identificirao temeljni uzrok. Odmah prepoznavanje uzroka ovog simptoma ključno je za izbjegavanje dugoročnih komplikacija. Pulmolog Dr. Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju KCS, objašnjava da temperaturne promjene mogu biti vrlo neugodne za naša pluća. Na primjer, prijelaz iz hladnog u toplo okruženje može izazvati grčeve u dišnim putovima, što potom doprinosi kašlju.

Osim toga, Dr. Stjepanović spominje zanimljiv fenomen poznat kao “ljetna astma”, koji se javlja zbog velikih temperaturnih razlika. Istraživanja pokazuju da ove temperaturne promjene mogu povećati broj posjeta liječnicima, jer izazivaju respiratorne probleme. Također, klima uređaji često stvaraju uvjete u kojima su unutarnje temperature znatno niže nego vanjske, a prijelaz između tih dviju temperatura može izazvati iritaciju dišnih puteva, što dovodi do kašlja, hripanja i otežanog disanja.

Zbog sličnosti simptoma prehlade i alergija, važno je znati kako ih razlikovati. Alergije obično ne uključuju temperaturu, no mogu uzrokovati kašalj, svrbež očiju, pojačano izlučivanje iz nosa, suzenje očiju i slične simptome. Da bi se pravilno dijagnosticirala alergija, liječnici često preporučuju laboratorijske analize koje uključuju testiranje faktora upale, što pomaže u otkrivanju prisutnosti infekcija.

Za osobe koje pate od sezonskih alergija, savjetuje se provesti testove poput kožnih testova kako bi se na vrijeme utvrdilo što uzrokuje alergijsku reakciju, te započelo s terapijom prije početka alergijske sezone. Pravilnim dijagnosticiranjem i pravovremenim liječenjem, simptomi alergija mogu se ublažiti, čime se sprječava pogoršanje zdravlja i kvalitetu života.

BONUS TEKST

Zanimljivost koja se odnosi na prirodu i životinje je činjenica da su delfini jedni od najsvjesnijih i najinteligentnijih životinja na planetu. Ovi morski sisavci ne samo da posjeduju izvanredno razvijen mozak, već također pokazuju neverovatne društvene i komunikacijske vještine. Delfini koriste sofisticirane zvučne signale za komunikaciju, koji se mogu usporediti s ljudskim jezikom. Iako ljudska i delfinska komunikacija nisu potpuno razumljive, znanstvenici su otkrili da delfini koriste specifične zvukove kako bi prepoznavali jedni druge, što je ekvivalentno ljudskim imenima.

Delfini žive u društvenim grupama koje nazivamo “školama”, a ove grupe mogu brojati od nekoliko jedinki do nekoliko stotina. Zanimljivo je da delfini stvaraju duboke emocionalne veze, ne samo unutar svojih obitelji, nego i među različitim grupama delfina. Oni su poznati po tome što pomažu drugim delfinima u potrebi, čak i ako nisu iz iste grupe. Ovo ponašanje uključuje pružanje pomoći ozlijeđenim delfinima, pa čak i oboljelim. Delfini također pokazuju znakove empatije, pomažući ostalim životinjama u nesreći.

Ono što mnogi ne znaju jest da delfini spavaju s jednim okom otvorenim, jer njihovo tijelo mora ostati aktivno za disanje, dok polovina njihovog mozga spava, dok druga polovina ostaje budna. Ovo je samo još jedan od fascinantnih aspekata života delfina.