Biljana Jevtić, poznata srpska pevačica koja je već decenijama prisutna na muzičkoj sceni, nedavno je otkrila jedan zanimljiv detalj iz svog ličnog života koji do sada nije bio poznat javnosti. Naime, iako je njen scenski identitet uvek bio vezan za prezime Jevtić, ona je zapravo, nakon što se udala za svog supruga Acu Ilića, formalno uzela njegovo prezime i sada se preziva Ilić. Ovo je učinila iz poštovanja prema njegovom ocu, Bogoljubu Iliću, kojeg je izuzetno cenila i koji je, prema njenim rečima, bio divan i plemenit čovek.

Biljana je istakla da je ovo bio jedan od najvažnijih poteza u njenom životu, jer je želela da ispuni njegovu najveću želju – da snaja nosi porodično prezime Ilić.

  • Ova priča nas vraća u prošlost, kada su Biljana i Aca odlučili da se venčaju. Njihova svadba bila je svojevrsni presedan u svetu zabave, jer su oni bili jedan od prvih javnih parova koji su otvoreno i ponosno proslavili svoju ljubav. U to vreme je postojalo uverenje da bi poznati pevači trebalo da kriju svoje partnere kako bi održali svoju popularnost među obožavaocima, ali Biljana i Aca nisu želeli da se povinuju tim pravilima.

Oni su okupili svoje porodice i prijatelje i organizovali veliko, tradicionalno srpsko venčanje, koje je odražavalo sve običaje i tradicije tog vremena. Ceremonija venčanja održana je u Gornjem Milanovcu, Acinom rodnom gradu, dok je veridba organizovana u Biljaninom selu Grejači, nedaleko od Niša. Sve je proteklo uz puno poštovanje lokalnih običaja i tradicija, čime su želeli da naglase značaj svojih korena i kulturnog nasleđa.

Kuma na venčanju bila je Suzana Mančić, još jedno poznato lice sa srpske javne scene, što je dodatno doprinelo svečanoj atmosferi i važnosti događaja.

  • Biljana je sa puno topline pričala o svom svekru, Acinom ocu Bogoljubu. Iako on više nije živ, ona ga se seća kao izuzetnog čoveka, prepunog dobrote i mudrosti. Njegova želja da ona preuzme prezime Ilić bila je za nju znak velikog poštovanja i prihvatanja u porodicu, te je odlučila da ga ispoštuje. Čak i danas, iako se u javnosti i dalje predstavlja kao Biljana Jevtić, u privatnom životu ona nosi prezime Ilić.

Ona je podelila i jednu zanimljivu anegdotu koja se dešava kada je zaustavi saobraćajna policija tokom rutinske kontrole. Kada policajci pogledaju njenu vozačku dozvolu i vide ime Biljana Ilić, obično budu zbunjeni jer je svi prepoznaju kao Biljanu Jevtić.

Ovo često izaziva smeh i šalu, a policajci joj se obraćaju sa: “A, to ste vi, gospođo Jevtić!” Ova priča samo potvrđuje koliko je Biljana skromna i prizemna osoba, koja i dalje uspeva da zadrži svoj identitet, ali i da pokaže poštovanje prema porodici svog supruga.

BONUS TEKST

Jedna od najzanimljivijih priča u svijetu prirode je fenomen “pjeskovitih rijeka” ili, preciznije, podvodnih rijeka koje teku ispod površine mora. Ove rijeke postoje zahvaljujući specifičnim geološkim uvjetima, a jedna od najpoznatijih nalazi se u Meksičkom zaljevu, u blizini obale Yucatána.

Ovaj fenomen nastaje kada slana voda iz mora prodre kroz porozno kamenje na morskom dnu, kao što su vapnenac i dolomit, te se pomiješa s podzemnim slatkovodnim izvorima. Voda bogata solima i drugim mineralima postaje gušća od okolne morske vode i počinje se kretati poput rijeke, stvarajući tok koji teče ispod površine mora.

Jedna od najpoznatijih podvodnih rijeka je tzv. “Cenote Angelita” u Meksiku, koja je zapravo podvodna pećina s rijekom sumporne kiseline koja teče njenim dnom. Ovaj prizor je toliko nevjerojatan da izgleda kao scena iz fantastičnog filma – na dubini od oko 30 metara, ronioci ulaze u sloj guste, tamne vode koji nalikuje rijeci. Ispod tog sloja, rijeka teče kroz šumu prepunu mrtvog drveća, stvarajući zapanjujući kontrast s kristalno čistom vodom koja okružuje ovaj fenomen.

Ronioci koji su imali priliku da zaronju u ove podvodne rijeke često opisuju iskustvo kao nešto potpuno nestvarno, gotovo kao da plove kroz paralelni svijet. Miješanje vode različite gustoće stvara iluziju oblaka koji plutaju ispod površine, dok se vegetacija čini kao da izrasta iz dna te “rijeke”.

Ove podvodne rijeke predstavljaju fascinantan primjer kako priroda može stvarati nevjerojatne i neočekivane pejzaže. One su također važna istraživačka područja, jer mogu pomoći naučnicima da bolje razumiju složene interakcije između slatke i slane vode, kao i procese koji oblikuju naš planet.