Saša i Dejan Matić, blizanci iz Drvara rođeni 26. travnja 1978. godine, postali su istaknuta imena u srpskoj glazbenoj industriji, s velikim brojem obožavatelja i zasluženim poštovanjem. Prerano su rođeni u šestom mjesecu trudnoće i odmah premješteni u zagrebačku bolnicu gdje su morali biti smješteni u inkubatore.
Iako se smatra da su pri rođenju bili u dobrom stanju, zbog medicinske greške pretrpjeli su nepovratni gubitak vida. Dejan je jednom spomenuo ovaj incident, ali nikada nije iznosio dodatne detalje o odgovornim osobama. Glavni uzrok svega bio je prijevremeni porod, a pitanje nemara ostaje bolna tema.
- Postojala su nagađanja o mogućoj operaciji koja bi mogla vratiti vid, posebno za Sašu. Međutim, on i njegovi roditelji odbili su sudjelovati u medicinskim eksperimentima koji bi im možda donijeli rješenje, ali i rizike. Saša je jasno rekao da ne želi govoriti o mogućim sukobima s bratom niti o svom zdravstvenom stanju jer ga smatra osobnom stvari.
Unatoč izazovima, braća Matić su se uspješno nosila s poteškoćama i ostvarila izuzetne uspjehe. Saša, koji je više od dvadeset godina u sretnom braku s Anđelijom, posvećen je obiteljskom životu s dvije kćeri. Dejan je 2012. godine započeo svoju obiteljsku priču te je danas ponosni otac dva sina. Unatoč njihovom oštećenju vida, obojica su postigli ono što se činilo nemogućim i nastavljaju impresionirati ne samo svojim glazbenim talentom, već i snagom volje kojom savladavaju sve prepreke.
BONUS TEKST
Gljive i njihov nevjerojatni podzemni svijet jedno su od najsloženijih i najfascinantnijih živih bića na Zemlji. Iako su često zanemarene u usporedbi s biljkama i životinjama, gljive imaju nevjerojatan ekosustav koji se proteže daleko ispod površine tla, stvarajući ogromne mreže mikroskopskih niti koje se nazivaju micelijem. Ova mreža može povezivati različite biljke, pomažući im da međusobno razmjenjuju hranjive tvari, vodu i informacije kroz proces koji se naziva “drvo-Internet” ili Wood Wide Web. Gljive zapravo čine “skrivenu okosnicu” mnogih šuma i livada, gdje djeluju kao posrednici i graditelji ekosustava.
- Jedna od najfascinantnijih funkcija gljiva je razmjena hranjivih tvari s biljkama. Kroz proces zvan mikoriza, korijenje biljaka formira simbiotsku vezu s micelijem gljiva. Gljive pomažu biljkama da apsorbiraju teško dostupne minerale, poput fosfora i dušika, dok biljke zauzvrat dijele dio svojih ugljikohidrata s gljivama. Na taj način, gljive i biljke djeluju kao partneri u međusobnoj potpori, što im omogućava brži rast i bolju otpornost na stresne uvjete poput suše i bolesti.
Jedan od najspektakularnijih primjera ove simbioze su šume crvenih sekvoja u Kaliforniji, gdje gljive pomažu tim starim drvećima da prežive stoljećima. Micelijska mreža ispod šume toliko je razvijena da može protezati desetke kilometara, povezujući ne samo slične vrste, već i potpuno različite biljke i drveće. Na ovaj način, stabla i biljke “komuniciraju” i mogu slati signale upozorenja kada je neki dio šume napadnut štetočinama ili kad je oskudica u vodi. Osim toga, gljive su ključne u procesu raspadanja i recikliranja hranjivih tvari. Njihov micelij ima sposobnost razgradnje mrtvog drveća, lišća i drugih organskih tvari, vraćajući hranjive tvari natrag u tlo, što omogućava rast novim biljkama. Bez gljiva, šumski ekosustavi ne bi imali tako bogat sloj humusa, a razgradnja bi bila znatno sporija.
Ipak, gljive nisu samo nevjerojatne zbog svojih ekoloških uloga. U posljednjim desetljećima znanstvenici su otkrili da gljive posjeduju ogromni ljekoviti potencijal. Neke vrste, poput Reishi, Chaga, Lion’s Mane i Cordyceps, koriste se u tradicionalnoj medicini tisućama godina. Današnja istraživanja potvrđuju njihovu učinkovitost u jačanju imunološkog sustava, borbi protiv upala i čak potencijalnim antikancerogenim svojstvima. Uz sve te nevjerojatne funkcije, gljive ostaju ne samo jedinstveni ekosustavi nego i misteriozni organizmi koje znanstvenici tek počinju dublje istraživati.
