Kifoza se odnosi na stanje obilježeno pretjeranom zakrivljenošću kralježnice, osobito u srednjem dijelu, a može biti posljedica nekoliko čimbenika kao što su osteoporoza i deformacije kralježnice. Ispod su neki prijedlozi koji mogu pomoći u upravljanju i liječenju kifoze: Pratite svoju tjelesnu težinu: ključno je održavati zdravu tjelesnu težinu jer prekomjerna tjelesna težina može dodatno opteretiti kralježnicu.
- Položaj pri spavanju: Zauzimanje pravilnog položaja pri spavanju može pomoći u očuvanju zdravlja kralježnice. Kada spavate na leđima, preporučljivo je koristiti samo jastuk za vrat. Ako spavate na boku, odlučite se za jastuk koji zauzima prostor između ramena i vrata, zajedno s dodatnim jastukom između koljena i gležnjeva.
Jačanje snage leđnih mišića: vježbe za gornji dio tijela usmjerene na vrat i ramena mogu pomoći u sprječavanju i rješavanju grbe. Jedna od učinkovitih vježbi uključuje pritiskanje glave unatrag dok se ruke stavljaju na stražnji dio glave; ovaj položaj treba zadržati 5 sekundi i ponoviti 10 puta.
- Samomasaža: Redovita samomasaža može poboljšati cirkulaciju i potaknuti opuštanje mišića. Korekcija držanja: Pobrinite se da vam brada ostane paralelna s tlom, ramena su povučena unatrag, a trbuh uključen. Dopustite da vam ruke prirodno počivaju uz tijelo. Kako biste održali ravnotežu i ispravili držanje, zamislite sebe kako hodate po zategnutoj žici.
Primarni pristup liječenju kifoze je kineziterapija koja uključuje vježbe usmjerene na opuštanje i jačanje mišića. U određenim situacijama liječnici mogu predložiti upotrebu steznika, iako se kirurška intervencija rijetko savjetuje. Savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom prije početka bilo kakve rutine vježbanja ili samoliječenja ključno je, osobito ako postoje simptomi koji mogu upućivati na temeljne zdravstvene probleme.
BONUS TEKST
Proces in vitro oplodnje korištenjem doniranih reproduktivnih stanica prilično je zamršen. Parovi i slobodne žene na ovu odluku ne dolaze olako ili u žurbi. U Srbiji se parovima i ženama bez partnera pruža mogućnost začeća uz pomoć doniranih reproduktivnih stanica. Ovaj postupak ne samo da je dopušten zakonom, već ima i potporu države i Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, što ga čini jedinstvenom ponudom u svijetu.
Oni koji zadovoljavaju temeljne kriterije, uključujući i žene bez partnera, imaju pravo pristupiti ovom postupku. Žena se može prijaviti za zahvat doniranim spolnim stanicama ako ima do 50 godina i ako joj je specijalist za neplodnost potvrdio nedostatak vlastitih spolnih stanica.
Za žene bez partnera, temeljni uvjet je da posjeduju vlastite reproduktivne stanice (jajne stanice) kako bi krenule dalje s odabirom donora sperme, što ukazuje da je njihova funkcija jajnika netaknuta. Dodatno, dob žene može poslužiti kao ograničavajući faktor za prijavu, jer je dobna granica u našoj zemlji utvrđena na 50 godina. Dob služi kao ograničavajući element, a godine djeluju kao specifično ograničenje.
Republički fond za zdravstveno osiguranje snosi sve troškove vezane uz uvoz reproduktivnih stanica i njihov transport, ali je to pokriće ograničeno na žene do 45 godina. Iako vrijeme ostaje ograničavajući čimbenik, žene starije od 45 godina i dalje mogu tražiti zahvat, iako o vlastitom trošku.
Nadalje, postoje dodatni medicinski kriteriji koji moraju biti zadovoljeni za postupak koji uključuje donirane stanice. Koje korake mogu poduzeti parovi ili pojedine žene da bi se prijavili za ovaj postupak i je li moguće da to pokriva RFZO? Putem E uprave parovi i neudate prijave podnose elektroničkim putem. Bilo u privatnoj ili javnoj zdravstvenoj ustanovi, provizija se dogovara online.
U privatnim klinikama pojedinci također mogu obaviti komisijski pregled kako bi dobili preporuku komisije za nastavak postupka darivanja. Bitne za ovaj proces su procjene stručnjaka za neplodnost, embriologa, psihologa i odvjetnika. Nakon pozitivnog mišljenja povjerenstva kreće postupak odabira darivatelja koji izravno prelazi u administrativnu fazu koja podrazumijeva prikupljanje suglasnosti za uvoz stanica.
Donacije jajnih stanica, spermija (gameta) i embrija (oplođene jajne stanice) događaju se često. Lani je o državnom trošku obavljeno gotovo 11.000 postupaka izvantjelesne oplodnje u sedam državnih i 15 privatnih ustanova.
