Vlasništvo nad našim trenutnim prebivalištem podijeljeno je između mog supruga, njegove majke i brata. Ovaj je dogovor napravljen kako bi se zaštitila njegova imovina u slučaju razvoda, osiguravajući da njegova snaha neće ostati bez ičega, prema zahtjevu njegove majke.
Nedavno sam nasljedstvom došao u posjed neke zemlje i nekretnina. Odlučio sam ih prodati i od zarade kupiti kuću pod svojim imenom koja se trenutno renovira. Puna obilja ideja o organizaciji i uređenju kućanstva, svekrva daje smjernice što i kako činiti. Kao rezultat toga, u procesu sam pretvaranja slobodne sobe u garderobu. Nažalost, nemam slobodnu sobu za goste.
Kada je izrazila svoje nezadovoljstvo zbog toga, objasnio sam joj da trenutno gradim kuću isključivo za vlastite potrebe i stoga ne očekujem da će mi u dogledno vrijeme trebati smještaj za goste. Uvjerio sam je da mogu lako pokriti troškove hotela za sve posjetitelje u roku od dva dana. Međutim, pogrešno je pretpostavila da će jedna od soba biti određena za nju. Ta me drskost duboko uvrijedila i zauvijek ću zadržati tu ogorčenost prema njoj. Kao rezultat toga, poklanjam joj vlastiti stan i sve što joj treba kako bi se što više udaljila od mene.
BONU STEKST:
Jeste li ikada iskusili užitak ležerne šetnje parkom ili šumom, uranjajući u očaravajuće osjećaje i mirise prirode? Zasigurno ste primijetili da čak i nakon dugog pješačenja, izlazite revitalizirani, pomlađeni i obnovljeni. Ovo nije samo subjektivna percepcija; nego je znanstveno dokazana činjenica da šuma i prirodno okruženje imaju dubok utjecaj na naše blagostanje.
Kako bismo otkrili tajne ovog fenomena, imali smo priliku razgovarati s cijenjenim dr. Goranom Isailovićem. Nažalost, nepovezanost suvremenog čovjeka s prirodom, posebice šumom, rezultirala je štetnim učincima na zdravlje, na što ukazuje i pojava novog pojma poznatog kao poremećaj prirodne deprivacije. U 1980-ima Japanci su otkrili duboku vezu između ljudi i prirode, što ih je dovelo do razvoja koncepta uranjanja u šumu (poznatog kao shinrin-yoku) kao sredstva za prevenciju i liječenje bolesti.
Ovaj inovativni pristup pokazao se vrlo učinkovitim, kombinirajući ljekovitu moć prirode s prevencijom bolesti. Izraz “shinrin-yoku” izravno se prevodi kao “uranjanje u šumski ambijent”, savršeno hvatajući bit ove terapeutske prakse. Nedavno je časopis Journal of Sustainable Tourism objavio članak u kojem je prikazana očaravajuća moć šuma, otkrivena najnovijim istraživanjem Forester terapije u jugoistočnoj Europi.
Ovo istraživanje baca svjetlo na tri izvanredne ponude koje pruža čarolija šume ili urbanog parka. Prvo, daje nam dar svjesnosti – priliku da se povežemo s prirodom u sadašnjem trenutku. Drugo, potiče nas da prigrlimo sporost, da promatramo zamršene pokrete mrava i nježno njihanje trave te da se potpuno uronimo u iskustvo. Na kraju, naglašava važnost dokolice, pozivajući nas da odvojimo trenutak i istinski upijemo jedinstveni miris i esenciju naše okoline, kako je rekao cijenjeni doktor Isailović.
