U današnje vrijeme, ako želite kupiti jedan kilogram svinjskih i suhomesnatih artikala, morat ćete izdvojiti više od 100 eura. To je zbog skupoće otkoštenog buta i lungića, pečenice, pršuta, slanine, čvaraka i masti. Izračuni pokazuju da su kućni proračuni isplativiji ako se svinja ove godine zakolje nego otkupi. To važi i uoči svinjokolja u Srbiji.Na većim pijacama u Srbiji aktuelne su promotivne cene probranih mesnih prerađevina: svinjski but 790 dinara po kilogramu, lungić 884 dinara, pečenice 1.300 dinara, pršuta 3.800 dinara, slanina 2.611 dinara, čvarci 2.000 dinara, a mast 600 dinara, što ukupno iznosi 11.985 dinara. U odnosu na prošlogodišnje cene u novembru, ukupna cena istih proizvoda bila je niža za preko 2.000 dinara, odnosno 9.600 dinara.
U istom periodu prošle godine cena svinja preko 180 kilograma, poznatih i kao svinje “žive vage”, kretala se od 260 do 280 dinara po kilogramu. Svinje klase “slanina”, nešto manje tjelesne mase, prodavale su se od 280 do 300 dinara po kilogramu. Cene tovnih svinja ove godine su neznatno poskupele, tako da teže svinje sada koštaju od 280 do 300 dinara, dok su svinje klase “slanina” poskupele u rasponu od 320 do 350 dinara po kilogramu, kažu u stočarstvu. tržišta.
Prema riječima stručnjaka za stočarstvo Radosava Vujića, sadašnja sezona je vrijeme svinjokolja. Ova tradicija obično traje do kraja studenog i početka božićnog posta. Dr. Vujić naglašava da je praksa klanja svinja za meso u to vrijeme isplativija od nabave mesa za zimnicu. Unatoč tome, postoje dodatna pitanja koja treba razmotriti.
Ovogodišnji svinjokolj obilježili su gotovo prazni torovi, trend koji je, čini se, povezan s nedostatkom svinja u klasi “špek”. To može biti posljedica nastavka negativnog trenda prodaje rasplodnih krmača, koji je uzrokovan niskom otkupnom cijenom i neisplativošću uzgoja zbog visokih troškova hrane i ostalih troškova proizvodnje. Broj svinja u Srbiji se svake godine smanjuje za najmanje dva do tri posto, a farme se gotovo svakodnevno zatvaraju. Prema nekim neslužbenim procjenama, broj poljoprivrednih gospodarstava smanjio se za oko 30 posto, navodi Vujić.
U međuvremenu je cijena svinjskog mesa dramatično porasla, dostigavši jednaku cijenu goveđeg mesa u samo 12 mjeseci. Statistički podaci iz ove godine pokazuju da je svinjetina u prosjeku poskupjela za 19,7 posto, što je niže od prošlogodišnjih 26,3 posto, ali ipak značajno s obzirom na rast od 17,7 posto do rujna. Tome su, kažu ekonomski stručnjaci, pridonijeli smanjenje stočnog fonda, afrička kuga, oscilacije u živim vagama i cijenama svinjskog mesa na tržištu Europske unije s koje uvozimo najveći dio mesa.
Primjerice, od jedne plemenite bijele svinje od 150 kilograma sa 60 mesnih jedinica može se dobiti 70-80 kilograma mesa za domaćinstvo, a nakon vađenja iznutrica ostane slanina i mast. U međuvremenu, cene slanine porasle su iznad 2.500 dinara po kilogramu, čvarci su dostigli 2.000, a kilogram masti premašuje 500 dinara na pijacama. Čak i ako se prodaje po sniženim cijenama, svinjski but nije jeftiniji od 700 dinara, a svinjetina bez kostiju preko 800 dinara po kilogramu. Lungić košta od 1.000 dinara po kilogramu, a pršuta košta više od 3.500 dinara po kilogramu – sve su to značajna poskupljenja u odnosu na godinu dana ranije, napominje Vujić.
Prošlogodišnja cijena tovljenika od 150 kilograma bila je 45.000 dinara, što znači da je ovogodišnja cijena 48.000 dinara, razlika je samo 3.000 dinara. Dodatno, trošak usluga mesara dodaje dodatnih 30 do 50 eura na konačnu cijenu.
