Slađana je brak s Albankom donio veliku radost, ali je njegova izjava izazvala frustraciju Srpkinja. Sve veći broj muškaraca odlučuje se oženiti ženama iz Albanije, a prema njihovim primjedbama vidljivo je da te žene posjeduju zapaženu razinu skromnosti. Nedavno je putem TikToka obišla snimka Slađana Nikolića (48) iz Sirinićke župe na Kosovu i njegove supruge Albanke Fide Nuriši (28) iz Dragaša u općini Gora, koja slovi za jednu od najnerazvijenijih regija u Europi.

  • U videu Nikolić iznosi svoja zapažanja o karakteristikama Albanki u odnosu na Srpkinje, što je izazvalo bujicu komentara i rasprava. 48-godišnji Srbin dao je objašnjenje na pitanje o razlikama između Albanki iz Gore koje se udaju na Kosovu i Srpkinja. Slađan je rekao da možda postoji mala razlika između djevojaka iz njihovog kraja i onih iz Dragaša. Napomenuo je da su njihove djevojčice sklonije uživanju, dok su djevojke iz Dragaša sklonije poljoprivredi, vjerojatno zbog odrastanja u toj sredini. No, Slađan vjeruje da će djevojke iz Dragaša, kada dođu u njihov kraj i svjedoče kako se tamo živi, ​​biti jedno novo iskustvo za njih. Unatoč razlikama, priznaje da je prisutnost moderne tehnologije i mehanizacije svima olakšala život. O tome kako se Albanke udaju na Kosovu, Fida, jedna od dvadeset sunarodnjakinja Sirinićke župe, dala je uvid iz prve ruke.

“Dosta je neobično, stvarno. Selo je doživjelo potpunu transformaciju otkako sam došla. Sve izgleda drugačije, i ovdje i tamo. Ipak, ne žalim zbog svoje odluke da dođem”, objasnila je. Tražio se radnik koji bi mogao slobodno doprinositi, a ne životni partner. Slađanin komentar izazvao je uvrijeđenost brojnih Srpkinja, pa su svoje mišljenje o ovakvim brakovima iznijele putem pisanih odgovora. Riječi ovog Srbina zasmetali su razni komentari poput “Ovaj je tražio robinju, a ne supružnika, pa se nije mogao oženiti našom”, “Bolje je biti sretan samac nego biti sluga i sluga.

  • siromašan radnik za nekoga tko kaže ‘Nisam ja tebe birao, nitko drugi nije'”, “Nisi tražio supružnika, nego besplatnog radnika”, “Uznemirujuće” i “Bila je robinja, ostala je robinja , neprivlačan.” Ipak, bilo je pojedinaca koji u takvim okolnostima nisu našli nikakvu krivnju. Autori su napisali da je ugodan prizor svjedočiti ljudima koji pronalaze sreću, stvaraju obitelji i vode miran život ispunjen radošću. Također su priznali da sve dok su pojedinci zadovoljni, nema potrebe za miješanjem drugih. Ispod videa stižu pojedinci koji pojašnjavaju da se većina Goranaca izjašnjavaju kao Srbi, tvrdeći da u tom kontekstu nema problema. Među komentarima ispod videa bilo je i dodatnih izjava vezanih uz Gorjane. Jedan je komentator spomenuo da se većina njih izjašnjava kao Srbi i slavi Đurđevdan. Drugi je komentator naglasio da su oni doista Srbi, ističući činjenicu da dijele isti obrazovni sustav. O ovom pitanju nije bilo mjesta za raspravu. Drugi komentar sugerirao je da su slovenski muslimani.

BONUS TEKST:

U NASTAVKU NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI….

Čin vjenčanja je formalna ceremonija u kojoj muškarac i žena stupaju u zakonsku ili vjersku zajednicu. Ova značajna društvena prigoda simbolizira službenu uspostavu partnerstva između dvije osobe i obično se obilježava radosnim svečanostima. Običaji, rituali i simboli povezani s brakom mogu se uvelike razlikovati u različitim kulturama i tradicijama.

Neke kulture na brak gledaju kao na obveznu tradiciju koju karakteriziraju zamršeni aranžmani poput dogovorenih brakova ili tradicionalnih ceremonija. Nasuprot tome, u drugim kulturama brak se smatra osobnim izborom pojedinaca koji se vode ljubavlju i međusobnim poštovanjem. Započinjući zajedničko putovanje i simbolizirajući ljubav, odanost i odanost, brak služi kao ključni trenutak u životima partnera, bez obzira na njihove različite tradicije i običaje.

Nadalje, brak ima pravno značenje u brojnim kulturama, uključujući formalno priznanje bračne veze, pravo na nasljedstvo i zajedničko vlasništvo imovine. Ključno je priznati da se pojam i institucija braka mogu razlikovati u različitim kulturama, religijama i društvenim normama te da se mogu razvijati tijekom vremena kao rezultat društvenih promjena i mijenjanja vrijednosti.