Sinoć sam se probudila oko 2 sata i vidim da mi nema muža u krevetu. Uplašila sam se da mu nije nešto loše, ustanem, krenem da ga tražim kad iz kupatila čujem muža kako razgovara s nekim. Bilo mi je čudno u to doba da ima sa kime razgovarati.
Približim se vratima i čujem kako nekoga ubjeđuje da će uskoro da me ostavi, da me šutne. Takođe je rekao da će naći načina da ode prespavati kod te osobe večeras. Vratila sam se u krevet, ubrzo je i on došao. Ništa mu nisam govorila, pravila sam se da spavam.
Kada sam osjetila da je on zaspao uzela sam njegov mobitel da vidim sa kime je to razgvarao i tek tada je uslijedo pravi šok, šok zbog kojeg… se evo dva sata tresem. Razgovaro je sa mojom sestrom od tetke, klinka koja je tek prije mjesec dana napunila 18 godina. Ne mogu da vjerujem, svašta mi kroz glavu prolazi… On ima 36 godina, a ona….
BONUS TEKST
Jedna od najzanimljivijih pojava u prirodi je fenomen poznat kao simbiotski odnos. U prirodi postoje različite vrste odnosa između organizama, ali simbioza se posebno ističe kao jedan od najfascinantnijih načina na koji živi organizmi surađuju radi međusobne koristi. Simbiotski odnos podrazumijeva dugotrajnu interakciju između dviju ili više vrsta, gdje barem jedan organizam ima koristi. Ovi odnosi mogu biti različitih oblika: mutualizam, komenzalizam i parazitizam.
Mutualizam je najpoznatija vrsta simbioze i predstavlja odnos u kojem obje strane imaju koristi. Primjer ovog odnosa može se vidjeti u interakciji između pčela i cvjetnica. Pčele sakupljaju nektar iz cvjetova kako bi proizvele med, dok istovremeno prenose pelud s jednog cvijeta na drugi, omogućujući biljci da se razmnožava putem oprašivanja. Ovaj obostrano koristan odnos omogućava opstanak i pčelama i biljkama, te je ključan za stabilnost ekosustava.
Drugi klasičan primjer mutualizma je simbiotski odnos između mahunarki i bakterija koje vežu dušik. Mahunarke, poput graha i soje, žive u bliskom odnosu s bakterijama koje naseljavaju njihove korijene. Te bakterije imaju sposobnost pretvaranja atmosferskog dušika u oblike koje biljka može koristiti za rast. Zauzvrat, biljke pružaju bakterijama hranu i zaštitu. Ovaj proces nije samo važan za biljke i bakterije, već igra ključnu ulogu u ciklusu dušika u prirodi, koji je esencijalan za rast svih biljaka.
S druge strane, komenzalizam je oblik simbioze u kojem jedna vrsta ima koristi, dok druga vrsta ne dobiva nikakvu očitu korist, ali niti štetu. Jedan od najpoznatijih primjera komenzalizma može se vidjeti kod morskih račića (rakova iz reda Amphipoda) koji se vežu za tijela kitova. Račići se koriste kitovima kao sredstvom transporta, čime štede energiju i pronalaze hranu na novim lokacijama, dok kitovi ne osjećaju nikakav utjecaj od njihove prisutnosti. Ovaj odnos pokazuje kako jedan organizam može iskoristiti drugog bez štete po domaćina.
Parazitizam, za razliku od mutualizma i komenzalizma, uključuje odnose u kojima jedna vrsta ima koristi na štetu druge. Paraziti poput krpelja ili komaraca hrane se krvlju domaćina, uzrokujući iritaciju ili prenoseći bolesti, dok domaćin trpi gubitak krvi ili druge zdravstvene posljedice. Iako je parazitizam često štetan za domaćina, mnogi paraziti razvili su sofisticirane metode za preživljavanje, što čini ovaj odnos zanimljivim i kompleksnim.
Jedan od najspektakularnijih oblika simbioze može se pronaći kod morskih klaunova (poznatih iz filma “Potraga za Nemom”) i morskih anemona. Klaunovi žive među pipcima anemone, koji su otrovni za većinu riba, ali ne i za klaunove. Zauzvrat, klaunovi štite anemone od potencijalnih grabežljivaca, stvarajući sigurno okruženje za oba organizma.
Simbioza, u svim svojim oblicima, pokazuje kako su organizmi međusobno povezani i kako ovi odnosi oblikuju ekosustave. Bez tih odnosa, mnogi bi organizmi teško opstali, a priroda bi bila znatno siromašnija. Kroz simbiotske odnose, život na Zemlji pokazuje nevjerojatnu prilagodljivost i suradnju, što je ključ opstanka mnogih vrsta kroz milijune godina evolucije
