Arapske žene su poznate po svojoj zavidnoj ljepoti i mladolikom izgledu, što se često pripisuje njihovim bogatim tradicijama njege kože i tijela. Narodna medicina na Istoku igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja i ljepote, a mnogi od ovih rituala prenose se s koljena na koljeno. Jedan od najpoznatijih eliksira koji koriste za podmlađivanje organizma sastoji se od prirodnih sastojaka koji su lako dostupni, a kombinacija ovih sastojaka pruža brojne zdravstvene prednosti.
Ovaj eliksir sadrži tri glavna sastojka: limunov sok, med i maslinovo ulje. Svaki od ovih sastojaka ima svoja specifična svojstva koja doprinose sveukupnom zdravlju i vitalnosti.
Maslinovo ulje: Kroz historiju, maslinovo ulje je bilo cijenjeno zbog svojih ljekovitih svojstava. Bogato je antioksidansima i zdravim mastima koje pomažu u zaštiti kože i unutarnjih organa. Njegova upotreba nije ograničena samo na njegu kože – maslinovo ulje također pomaže u borbi protiv upala, bakterijskih infekcija i gljivica. Redovna konzumacija maslinovog ulja može poboljšati zdravlje probavnog sistema, smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i održati kožu hidratiziranom i elastičnom.
Limunov sok: Limun je bogat vitaminom C i antioksidansima koji igraju ključnu ulogu u jačanju imunološkog sistema. Limunov sok pomaže u alkalizaciji tijela, što je važno za održavanje pH ravnoteže, smanjenje upala i detoksikaciju organizma. Također, redovno konzumiranje limunovog soka poboljšava tonus kože, neutralizuje slobodne radikale koji oštećuju stanice i može pomoći u poboljšanju kognitivnih funkcija poput pamćenja.
Med: Med je prirodni izvor hranljivih materija i enzima koji pružaju niz zdravstvenih prednosti. Njegova ljekovita svojstva poznata su još od davnina, a med se koristi za jačanje imuniteta, poboljšanje probave i liječenje različitih kožnih oboljenja. Redovna upotreba meda može pomoći u održavanju hidratacije kože, smanjenju upala i poboljšanju općeg zdravlja.
Kako bi napravili ovaj eliksir, potrebno je pomiješati 100 ml soka od limuna, 200 grama meda i 50 ml maslinovog ulja. Ova smjesa se uzima tri puta dnevno po jedna kafena kašičica, uvijek na prazan stomak, 15 do 20 minuta prije obroka. Nakon što potrošite cijelu smjesu, trebate napraviti pauzu od šest mjeseci, a u međuvremenu se preporučuje svakodnevno konzumiranje čaja sa đumbirom, koji dodatno pomaže u čišćenju organizma i poboljšanju cirkulacije.
Ova kombinacija sastojaka nije samo tradicionalni lijek za podmlađivanje već i moćan saveznik u borbi protiv različitih zdravstvenih problema, što objašnjava zašto Arapske žene izgledaju tako mladoliko i vitalno.
BONUS TEKST
Jedna od najfascinantnijih civilizacija u ljudskoj istoriji svakako je drevni Egipat, poznat po svojim monumentalnim piramidama, složenim hijeroglifima i bogatom mitološkom nasleđu. Međutim, nešto manje poznata, ali jednako značajna, jeste njihova inovacija u merenju vremena – prvi solarni kalendar.
Drevni Egipćani su bili među prvim narodima koji su osmislili kalendar zasnovan na solarnom ciklusu. Njihov kalendar se sastojao od 365 dana, podeljenih u 12 meseci sa po 30 dana, sa dodatnih pet “epagomenalnih” dana posvećenih bogovima. Svaki mesec bio je podeljen na tri dekade, odnosno perioda od po 10 dana, što je činilo njihov kalendar izuzetno preciznim za to vreme.
Ono što je ovaj kalendar činilo jedinstvenim jeste način na koji su Egipćani uskladili svoja poljoprivredna i religiozna obeležja sa astronomskim fenomenima. Početak Nove godine poklapao se sa izlaskom zvezde Sirijus, što je ujedno najavljivalo i godišnju poplavu Nila – ključni događaj za egipatsku poljoprivredu. Ova povezanost kalendara sa prirodnim ciklusima Nila omogućila je drevnim Egipćanima da planiraju setvu i žetvu sa neverovatnom preciznošću, što je bilo od vitalnog značaja za njihov opstanak i razvoj.
Međutim, zbog malih razlika u stvarnoj dužini solarne godine (koja traje 365,25 dana), njihov kalendar se svakih 1.460 godina pomerao za jedan ceo dan. Ipak, ovaj kalendar je predstavljao veliki korak u razumevanju vremena i njegovog uticaja na svakodnevni život.
Drevni egipatski solarni kalendar je temelj na kojem su kasnije civilizacije, uključujući i naš savremeni gregorijanski kalendar, razvijale svoje sisteme merenja vremena. Njihova genijalnost u posmatranju prirode i njenog ciklusa ne prestaje da fascinira i danas.
