Prave okolnosti Đogine smrti ostaju neotkrivene. Prema službenim navodima, njegov odlazak označen je kao nesrećan slučaj, pri čemu se tragično survao s hotelske terase u dubinu rijeke Drine, zbog čega su bili potrebni vješti ronioci za njegovo izvlačenje.
- Tijekom ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, Risto Đogo je, uz Iliju Guzinu, Dragana Alorića i Dragana Božanića, imao presudnu ulogu u osnivanju Srpskog radija i Srpske radio-televizije – “Kanala S” u travnju 1992. godine. Značajno priznanje stekao je kao voditelj Dnevnika osebujnim pristupom zaključivanju programa.
U tim segmentima vješto je prikazivao ratna zbivanja s dozom humora, sarkazma ili ironije, vješto satirizirajući postupke muslimanskih (sada poznatih kao bošnjačkih) političara i režima na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Ovi komični skečevi stekli su veliku popularnost među srpskim stanovništvom, a istodobno su izazvali neprijateljstvo Hrvata i Muslimana. U okolnostima koje su ostale pomalo dvosmislene, široko se vjeruje da se njegova smrt dogodila pred kraj rata 1994. Iza sebe ostavlja suprugu i dva sina, koji su od tada sazreli u uspješne osobe, što u njemu sigurno izaziva osjećaj ponosa.
- Svake godine i njegovi protivnici i mi, njegova obitelj, obilježavamo njegov odlazak. Sjećaju ga se i ljudi koji čine domovinu. 12. rujna 2023. snažnu poruku napisao je protojerej stavrofor Darko Ristov Đogo, ugledna ličnost srpske zajednice. U ovoj srdačnoj poruci ne samo da je priznao postojanje svog oca, već je uputio i upozorenje srpskoj rasi, naglašavajući svoju duboku povezanost sa svojim naslijeđem.
Nakon tragičnog događaja na pijaci Markale 5. veljače 1994. godine uslijedio je demanti transporta tijela žrtava na Markale. Kao odgovor, Đogo je odlučio u studio donijeti kolekciju lutaka. Nastavio je uklanjati njihove ruke i noge, rasuvši ih po podu. Zamahom je dovršio prilog radnje s tri prsta. Neriješeni slučaj oko smrti Riste Đoge i dalje je obavijen velom tajne. Njegovo beživotno tijelo pronađeno je 12. rujna 1994. godine u Zvorničkom jezeru, točnije u Drini.
- Dok su službeni izvještaji njegovu smrt pripisivali nesretnom slučaju, uvjerljivi dokazi upućivali su na lošu igru, budući da nijedna njegova kost nije ostala neozlijeđena. U svojoj istrazi o njegovoj preranoj smrti, njujorški “Times” svoj je tekst otvorio jasnom tvrdnjom: Risto Đogo, cijenjeni glavni urednik Televizije Republike Srpske, nije dočekao kraj padom s povišene terase. zvorničkog hotela “Vidikovac” na Drini u noći s 9. na 10. rujna 1994. godine, a tragično je izgubio život utapanjem, što ukazuje na nedjelo i namjerno nanošenje ozljeda.
Risto Đoo, zvani Đogo, dobio je poziv da bude domaćin manifestacije koja se održava u Sportskoj dvorani u Zvorniku. Nakon koncerta Đogo se pridružio Guzini na ručku u motelu “Vidikovac”. Dok su večerali, Đogo je pozvan da premjesti jedna kola. Tragično, nagađa se da je Đogo u alkoholiziranom stanju izgubio ravnotežu i pao s terase Vidikovca te se na kraju utopio u Zvorničkom jezeru. Njegovo beživotno tijelo kasnije je pronađeno u jezeru.
- Rođen 12. veljače 1956. godine u Kalinoviku, Risto Đogo se 1958. godine preselio u Sarajevo, gdje živi do danas. Završivši osnovno obrazovanje i pohađajući cijenjenu Treću sarajevsku gimnaziju, Đogo je pokazao izuzetan uspjeh u školovanju. Diplomiravši s odličnim uspjehom, diplomirao je 1979. godine na Fakultetu političkih nauka, smjer novinarstvo.
Karijeru je započeo u “Oslobođenju” i Radio-Sarajevu, prije nego što je napredovao kroz razne uloge na Televiziji Sarajevo, uključujući novinarsku, uredničku i na kraju glavni urednik. Risto Đogo bio je nadaleko priznat i slavljen zbog svog nepokolebljivog domoljublja. Svaki zapis u njegovom dnevniku dosljedno je započinjao izrazom “Bog pomaže” i završavao pobjedničkim pokazivanjem tri podignuta prsta.
