Upala pluća bolest je koja često ostaje neprepoznata jer se razvija postepeno i s blagim simptomima. Upravo ta neupadljivost čini je podmuklom oboljeli nastavljaju sa svakodnevnim aktivnostima misleći da je riječ o običnoj prehladi.
Atipična pneumonija, često poznata pod nazivom hodajuća upala pluća, spada u one bolesti koje se lako potcijene upravo zbog svojih naizgled blagih simptoma. Ljudi koji je imaju često nastavljaju svakodnevni život, uvjereni da je riječ o običnoj prehladi ili prolaznoj slabosti. Međutim, iako simptomi nisu dramatični, bolest može potrajati sedmicama i ostaviti ozbiljne posledice ako se zanemari. Naziv „hodajuća“ nastao je jer oboljeli i dalje hodaju, rade i obavljaju obaveze, nesvjesni da su njihova pluća zahvaćena infekcijom.
- Glavni uzročnik je bakterija Mycoplasma pneumoniae, mikroorganizam koji se razlikuje od tipičnih bakterija jer nema čvrst ćelijski zid. Upravo zbog toga ne reaguje na mnoge uobičajene antibiotike. Infekcija koju izaziva razvija se postepeno, nekad tokom nekoliko dana, a ponekad i sedmica, dok simptomi polako postaju izraženiji. Bolest se prenosi kapljičnim putem – kihanjem, kašljanjem ili bliskim kontaktom s osobama koje već nose bakteriju. Zbog tog načina širenja naročito se lako prenosi u školama, kancelarijama ili drugim zatvorenim prostorima u kojima boravi veći broj ljudi.
Simptomi hodajuće upale pluća obično su blaži nego kod klasične pneumonije, ali se zadržavaju znatno duže. Najčešće se javlja suv, nadražajan kašalj koji se postepeno pogoršava i može trajati i do nekoliko nedelja. Uz to, oboljeli se suočavaju s blagom do umjerenom temperaturom, često praćenom drhtavicom. Tu su i umor i iscrpljenost koji onemogućavaju obavljanje svakodnevnih obaveza, zatim bol u grlu, neprijatan osjećaj pri gutanju, pa čak i nelagodnost u grudima pri disanju. Mnogi se žale i na glavobolje, ponekad i vrtoglavicu. Kod određenih osoba simptomi podsjećaju na grip – pojavljuju se bolovi u mišićima i zglobovima. Upravo zbog te sličnosti, infekcija se često pogrešno dijagnosticira kao obična virusna prehlada, što dodatno odlaže pravilno liječenje.
Iako svako može oboljeti, postoje grupe ljudi koje su posebno izložene riziku. Tu spadaju djeca i tinejdžeri, pogotovo oni koji borave u školskim kolektivima, zatim odrasli u radnim prostorima s puno ljudi, kao i osobe oslabljenog imuniteta ili hronični bolesnici. Njihov organizam se teže bori s infekcijama, pa je kod njih tok bolesti obično teži.
- Za postavljanje dijagnoze ljekar najprije obraća pažnju na simptome i obavlja osnovni pregled. Ako postoji sumnja, koriste se dodatni testovi. Rendgen pluća može otkriti promjene koje golim okom nisu uočljive. Krvne analize pomažu u identifikaciji bakterije, dok se iz uzorka sputuma mogu izolovati uzročnici infekcije i potvrditi pretpostavljena dijagnoza.
Kada se bolest potvrdi, liječenje podrazumijeva upotrebu specifičnih antibiotika namijenjenih upravo bakteriji Mycoplasma pneumoniae. Simptomi se uz terapiju obično počinju povlačiti nakon nekoliko dana, ali iscrpljenost i slabost mogu trajati duže, ponekad i nekoliko nedelja. Tokom oporavka veoma je važno unositi dovoljno tečnosti, odmarati i izbjegavati naporne aktivnosti. Preporučuje se i uravnotežena ishrana bogata vitaminima i mineralima, kako bi se imunitet što brže oporavio. Jedan od ključnih faktora je završiti cijelu kuru antibiotika, čak i ako simptomi nestanu prije kraja terapije, jer prekid liječenja može dovesti do povratka bolesti ili komplikacija.
Prevencija igra izuzetno važnu ulogu, naročito u sezoni respiratornih infekcija. Osnovne mjere uključuju redovno pranje ruku, izbjegavanje bliskog kontakta sa zaraženim osobama i održavanje snažnog imuniteta kroz zdrav način života. Vakcinacija protiv gripa također se preporučuje, jer grip može oslabiti organizam i povećati rizik od razvoja pneumonije.
Iako hodajuća upala pluća u većini slučajeva ne zahtijeva bolničko liječenje, važno je ne potcijeniti je. Upravo zbog blagih simptoma oboljeli je često ignorišu, što povećava rizik od komplikacija i produžava oporavak. Ako kašalj i umor traju duže od sedmicu dana, ili se stanje pogoršava, neophodno je potražiti ljekarsku pomoć. Pravovremena dijagnoza i adekvatno liječenje osiguravaju da se bolest uspješno izliječi i spriječe dugoročnije posljedice
