Nedavno istraživanje koje je objavljeno u prestižnom medicinskom časopisu Neurology donosi nova saznanja koja bi mogla biti od velikog značaja za ljude koji su pod većim rizikom od razvoja multiple skleroze (MS) ili koji imaju porodičnu anamnezu ove bolesti.
Naime, istraživači sugeriraju da određeni simptomi, kao što su zatvor, infekcije urinarnog trakta, seksualni problemi i depresija, mogu biti rani pokazatelji upozorenja na mogući početak multiple skleroze. Iako ovo nije široko priznato u medicinskoj zajednici, postoje naznake da bi ove pojave mogle ukazivati na prisutnost MS ili drugih sličnih neuroloških poremećaja.
Kako su sprovedena istraživanja?
Istraživači su analizirali medicinske kartone više od 20.000 ljudi kojima je nedavno dijagnosticirana multipla skleroza. Ovi podaci su potom upoređeni s medicinskim kartonima više od 54.000 osoba koje nemaju MS, čime je stvorena kontrolna grupa. Takođe, istraživanje je obuhvatilo i poređenja između osoba sa multiplom sklerozom i onih s Crohnovom bolešću i lupusom, s ciljem da se ispita da li postoje zajednički simptomi među ovim bolestima.
Nalazi su pokazali da ljudi sa MS-om imaju veću učestalost depresije, infekcija urinarnog trakta, seksualnih problema, zatvora, kao i komplikacija s mokraćnom bešikom u poređenju s osobama koje boluju od Crohnove bolesti ili lupusa. Iako ove simptome ne treba smatrati apsolutnim pokazateljima da će osoba razviti multiplu sklerozu, istraživači upozoravaju da njihovo prisustvo, naročito u ljudi sa porodičnom istorijom bolesti, može biti rani indikator rizika.
Rani simptomi i značaj njihove identifikacije
Dr. Selin Luapre, neurološkinja sa Univerziteta Sorbona u Parizu, napominje da, iako prisutnost ovih simptoma ne garantuje razvoj MS, oni mogu biti indikacija za razmatranje drugih bolesti. S obzirom na to da su simptomi kao što je zatvor relativno suptilni i neupadljivi, ljudi koji pate od MS-a često prvi primete promene u svojim funkcijama vida ili pokretljivosti, jer su simptomi povremeni i mogu dolaziti u intervalima.
Zbog toga je od presudne važnosti rana identifikacija simptoma multiple skleroze, jer to može omogućiti brzu intervenciju i odložiti početak težih kliničkih simptoma bolesti. Rana dijagnoza može pomoći u preventivnom tretmanu i poboljšati kvalitetu života obolelih. Ipak, autori studije napominju da postoje i neka ograničenja u istraživanju, uključujući nedostatak podataka o obrazovanju, socijalnom statusu i rasi ispitanika, kao i ograničenu veličinu uzorka kod osoba mlađih od 25 godina.
Povezanost MS s drugim autoimunim bolestima
Multipla skleroza, iako specifična bolest, ima povezanosti s drugim autoimunim poremećajima. Hašimotov tiroiditis (upala štitne žlezde) i sistemski eritematozni lupus (SLE) najčešće su povezane bolesti koje se mogu javiti kod osoba s dijagnozom multiple skleroze, jer su sve ove bolesti u osnovi rezultat disfunkcionalnog imunološkog sistema. Stres je još jedan faktor koji može pogoršati simptome multiple skleroze, izazivajući akutne egzacerbacije bolesti.
Iako je generalno prihvaćeno da multipla skleroza ne utiče direktno na plodnost, trudnoću ili rađanje, pacijenti s MS-om suočavaju se s drugim izazovima, uključujući seksualnu disfunkciju. Prema istraživanjima, čak 60% muškaraca i 90% žena sa multiplom sklerozom doživi probleme u seksualnom zdravlju, što može značajno uticati na njihovu kvalitetu života.
Glavni simptomi multiple skleroze
Simptomi multiple skleroze mogu biti raznoliki, a često uključuju blagu ukočenost, otežano hodanje, peckanje ili trnce u ekstremitetima, kao i utrnulost. Osim toga, mnogi pacijenti s MS-om imaju problema s mokrenjem, praznjenjem crijeva i mogu razviti ozbiljne smetnje u vidu, što može dovesti do sljepoće.
Pored ovih simptoma, pacijenti se često suočavaju s bolnim grčevima mišića, problemima s koordinacijom i ravnotežom, te poteškoćama u govoru ili gutanju. Seksualna disfunkcija je također česta pojava među osobama s MS-om. Pored ovih fizičkih simptoma, osobe sa MS-om mogu doživjeti kognitivne smetnje, kao što su poteškoće u koncentraciji, usporena kognitivna obrada i kronični umor, koji mogu uticati na svakodnevni život i obavljanje svakodnevnih zadataka.
Dugoročne posledice i invaliditet
Nažalost, iako je početni stadijum bolesti često blag, značajan broj pacijenata s multiplom sklerozom može razviti funkcionalno oštećenje nakon više od 15 godina bolesti. Ova bolest može napredovati do tačke kada uzrokuje potpuni invaliditet, paralizu i trajno oštećenje. Iako postoje tretmani koji mogu ublažiti simptome i usporiti napredovanje bolesti, multipla skleroza i dalje ostaje bolest s velikim uticajem na život obolelih.
Ovo istraživanje pruža korisne informacije za sve osobe koje su u riziku od razvoja multiple skleroze, kao i za one koji imaju porodičnu istoriju ove bolesti. Upoznavanje sa ranim simptomima i promjenama koje se mogu javiti u svakodnevnom životu može pomoći u prepoznavanju bolesti na vreme i omogućiti pravovremenu intervenciju. Na taj način, iako ne postoji lijek koji bi mogao potpuno izlečiti multiplu sklerozu, rana dijagnoza može značajno poboljšati kvalitet života i smanjiti ozbiljne posledice bolesti.