Kada govorimo o zdravlju naših zubi, blistav osmijeh i svjež dah često su prva asocijacija; međutim, određeni zdravstveni problemi mogu dovesti do lošeg zadaha unatoč marljivom četkanju i čišćenju zubnim koncem. Ipak, oralna higijena na brojne je načine povezana s našim cjelokupnim zdravljem.
- Na primjer, iako ne možemo izravno povezati zdravlje zubi s dobrobiti kardiovaskularnog sustava, neadekvatna oralna higijena povezana je s povećanom pojavom srčanih bolesti. Nadalje, stanje usne šupljine može poslužiti kao znak upozorenja za razne zdravstvene probleme, od tumora do hipertenzije.
Prema stručnjacima, jedinstveni osjećaj u ustima može poslužiti kao rani znak demencije. Jim Dunn, viši član odbora za pomoć i gerijatrijski klinički savjetnik, pojašnjava: “Demencija je poremećaj koji sprječava sposobnost osobe da pamti, razmišlja ili donosi odluke.
- “Demencija se ne odnosi na pojedinačnu bolest, već na široku kategoriju koja obuhvaća niz simptoma povezanih s gubitkom pamćenja i drugim značajnim kognitivnim poteškoćama koje ometaju sposobnost osobe da obavlja svakodnevne zadatke”, objasnio je. Dok za demenciju trenutačno nema lijeka, njezino rano prepoznavanje ostaje ključno.
“Kroz ranu dijagnozu i liječenje, moglo bi biti moguće usporiti napredovanje demencije i očuvati mentalne funkcije dulje vrijeme”, navodi Healthline. “Lijekovi, kognitivni trening i terapija mogu biti dio opcija liječenja.” Rani znakovi demencije mogu se manifestirati godinama prije službene dijagnoze.
- Dok su gubitak pamćenja i zbunjenost naširoko poznati simptomi, suha usta ističu se kao potencijalni rani pokazatelj koji se rjeđe povezuje s kognitivnim padom. Povećana zaboravljivost dobro je utvrđen simptom demencije, a suha usta također mogu poslužiti kao rani znak upozorenja.
“Iako suha usta nisu među najčešćim početnim znakovima demencije, mogu biti jedan od prvih pokazatelja”, primijetio je Raymond Dacilo, direktor operacija za C-Care Health Services.
BONUS TEKST
Nakon što je napunio 61 godinu, Redžep Kastrati se odlučio za još jedan brak. Očekujući partnericu od 35 godina, umjesto njega predstavljena mu je 19-godišnja djevojka. Među Albancima dogovoreni brakovi imaju značajnu tradiciju, a primjer je Redžep Kastrati, koji potječe iz sela u blizini Prizrena.
U dobi od 61 godine donio je odluku o ponovnom braku, kupivši mladu Albanku za suprugu. Prethodno je tamošnjim medijima izvijestio da je za svoju buduću suprugu izdvojio čak 3000 eura. Napomenuo je da je očekivao susret s 35-godišnjom ženom, no predstavili su mu 19-godišnjakinju.
Priča o ovom pojedincu postaje još zadivljujuća s obzirom da je s prvom suprugom, koja je preminula 2000. godine, imao 12 kćeri. Sve su mu kćeri sada udate, a prije nekoliko godina dobio je 50 unučadi, no najnoviji detalji ostaju nepoznati. S tada novom suprugom Valentinom dočekao je prvog sina kojem su dali ime Diamant. Ova izvanredna priča pojavila se prije više od deset godina, a trenutni status uključenih nije jasan.
U posljednje vrijeme primjetan je porast broja brakova između Srba i Albanki iz Srbije. Tipično, muškarci koji traže mladenke iz Albanije su stariji, a svoj izbor racionaliziraju tvrdnjom da im je jednostavnije oženiti se na ovaj način nego ostati samac do kraja života. U potrazi za mogućnostima obrazovanja i zaposlenja, mlade djevojke obično napuštaju selo kako bi se upisale u škole ili sveučilišta u urbanim sredinama, često s namjerom da se tamo udaju.
S druge strane, djevojke iz urbanih sredina pokazuju malo interesa za preseljenje u ruralna područja, što doprinosi prevladavanju neženja u selima širom Srbije. Uz to, sve veći broj pojedinaca, osobito potencijalnih mladoženja, favoriziraju brakove s Albankama. Važno je napomenuti da Albanija ima znatno veću populaciju žena u usporedbi s muškarcima, što rezultira značajnom vjerojatnošću da će žene ostati same.
Osim toga, za te žene stigma vezana za ostanak u braku veća je od one povezane s udajom za muškarca druge vjere. “Godine 2005. proveo sam izvješće u kojem sam istaknuo spremnost albanskih žena da se udaju za Srbe. One bi često posjećivale južnu Srbiju.
Tipično, u ruralnim područjima ima mnogo neoženjenih muškaraca budući da se djevojke sele u urbana središta. Međutim, nakon 15- 20 godina i Srbija se transformisala, modernizacijom sela, pristupom internetu i sve većom zaradom, okolnosti se menjaju”, rekla je etnologinja Jasna Jojić.
