Diljem zemlje kruži upozorenje povodom početka ljeta u našoj zemlji, signalizirajući velike vrućine koje nas spremaju zahvatiti. Ove visoke temperature ne samo da otežavaju naše svakodnevne zadatke, već predstavljaju i ozbiljan rizik za našu dobrobit, zbog čega medicinski stručnjaci izdaju ključna upozorenja.
Naša tijela prirodno nastoje održati stabilnu unutrašnju temperaturu od 37,5 stepeni Celzijusa, bez obzira nalazimo li se u ledenoj snježnoj oluji ili usred vrućine. Kada se krvne žile u našem tijelu prošire, to uzrokuje smanjenje krvnog tlaka i povećanje opterećenja srca jer ono mora brže pumpati krv kako bi održalo cirkulaciju u cijelom tijelu. Ovaj fiziološki proces može izazvati blage simptome kao što je osip koji svrbi zbog vrućine ili otečene noge uzrokovane opuštanjem krvnih žila.
Međutim, ako krvni pritisak padne prenisko, ključni organi možda neće dobiti dovoljno krvi, što povećava rizik od srčanog udara. Simptomi koji se obično povezuju s toplotnom iscrpljenošću uključuju osjećaj vrtoglavice, mučninu, nesvjesticu i stanje zbunjenosti. Mišićni grčevi, glavobolje, prekomjerno znojenje i umor se također često javljaju kao odgovor na povišene temperature. Ako krvni pritisak padne na opasno nizak nivo, verovatnoća da ćete doživeti srčani udar značajno raste. Najteža posljedica ekstremnih vrućina je toplotni udar, stanje koje može biti fatalno.
Prema riječima cijenjenog kardiohirurga, profesora i dr Miljka Ristića, toplotni udar karakteriše pad krvnog pritiska, što dovodi do neadekvatnog dotoka krvi u mozak. Naša tijela reaguju na vremenske uvjete, posebno temperaturu, šireći ili sužavajući krvne žile. Kada smo izloženi visokim temperaturama, naši krvni sudovi se značajno šire, što dovodi do prekomernog znojenja i često uzrokuje pad krvnog pritiska ispod normalnih nivoa. Toplotni šok je definiran pojavom značajnog pada tlaka, što zauzvrat dovodi do neadekvatnog dotoka krvi u mozak. Ovo stanje se manifestira kroz različite simptome uključujući vrtoglavicu, vrtoglavicu, slabost i ubrzan rad srca.
