Marija Takić Pešić, rođena 1989. godine u Leskovcu, ostavila je neizbrisiv trag kako u pravnoj profesiji, tako i u humanitarnom radu, pre nego što je prerano preminula u oktobru 2022. godine, samo četiri meseca nakon što je rodila ćerku Laru. Njena priča je duboko dirnula ljude širom Srbije, ističući je kao primer hrabre i nesebične žene koja je svoj život posvetila borbi za pravdu i pomaganju drugima.

Marija je stekla svoje obrazovanje u Beogradu, završivši Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu sa izuzetnim uspehom. Njen pravni put započeo je u porodičnoj advokatskoj kancelariji u Leskovcu, gde je nastavila dugogodišnju tradiciju svoje porodice. Specijalizovala se za oblasti građanskog i krivičnog prava, sa posebnim fokusom na porodično pravo, gde je svojim znanjem i angažmanom pružala podršku klijentima u teškim životnim situacijama, kao što su bračni sporovi i nasilje u porodici.

Van svog profesionalnog angažmana, Marija je bila poznata po svom humanitarnom radu. Sa suprugom Zoranom, pokrenula je inicijativu za pomoć deci u potrebi, distribuirajući paketiće tokom praznika i pomažući deci na onkologiji. Njena posvećenost humanosti i pomaganju zajednici bila je inspiracija mnogima, a njen rad je bio nagrađen plaketom NURDOR-a za izuzetan doprinos.

  • Nakon smrti, Mariju su kolege i prijatelji opisivali kao izuzetno sposobnu advokaticu, ali pre svega kao osobu koja je zračila dobrotom i plemenitošću. Njena ljubav prema porodici i žrtvovanje za njihovu dobrobit bili su centralni deo njenog života. Ostavila je iza sebe supruga Zorana i malu Laru, koja svakim danom sve više podseća na nju.

U čast Marijinog nasleđa, njen suprug Zoran nastavio je njenu humanitarnu misiju, organizujući prikupljanje donacija za decu koja su prošla kroz teške bolesti. Akcija “Srce sa juga”, kako ju je nazvao, nastavlja se kao trajni spomen na Marijinu ljubav prema deci i želju da pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Marija Takić Pešić će zauvek biti upamćena kao advokatica sa velikim srcem, čija je posvećenost pravdi i humanosti inspirisala mnoge. Njen život i dela ostaju kao primer kako jedan pojedinac može da utiče na svoju zajednicu i ostavi dubok trag koji prevazilazi granice vremena.

BONUS TEKST

U istoriji astronomije, možda najpoznatiji događaj bio je prvi let čoveka u svemir. To se dogodilo 12. aprila 1961. godine kada je sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin postao prvi čovek koji je kružio oko Zemlje u svemirskom brodu Vostok 1. Ovaj događaj nije samo bio tehnološko dostignuće već je imao ogroman simbolički značaj u trci između SAD-a i Sovjetskog Saveza za dominaciju u svemiru tokom Hladnog rata.

Gagarinov let trajao je 108 minuta, tokom kojih je obišao Zemljinu orbitu jednom i stekao status heroja širom sveta. Njegova hrabrost i uspeh bili su velika inspiracija ljudima širom planete, a posebno u Sovjetskom Savezu koji je slavio kao trijumf tehnologije i ljudske hrabrosti.

Vostok 1 je bio kapsula koja je nosila Gagarina u svemir i vratila ga nazad na Zemlju. Gagarin je rođen 1934. godine u selu u Rusiji i pre nego što je postao kosmonaut, bio je pilot u sovjetskom vazduhoplovstvu. Njegov let u svemiru bio je kruna napora Sovjetskog Saveza da pokaže svoju tehnološku superiornost nad SAD-om u svemirskom istraživanju.

Interesantno je da je Gagarinov let u Vostok 1 bio strogo tajni poduhvat sve do trenutka kada je uspešno završen. Sovjetski lider Nikita Hruščov lično je odobrio objavljivanje vesti o Gagarinovom letu nakon što je bio siguran u uspeh misije.

Gagarinov podvig postao je simbol čovekove mogućnosti da pređe granice poznatog i istraži nepoznato. Njegov let otvorio je vrata novoj eri istraživanja svemira i utemeljio temelje za kasnije misije koje su dovele do letova na Mesec i dalje istraživanje Sunčevog sistema.

Gagarin je tragično poginuo 1968. godine u avionskoj nesreći, ali njegovo ime i njegov podvig ostali su duboko urezani u istoriju kao simbol hrabrosti, istraživanja i ljudskih dostignuća.