Ko bi rekao da će djevojka koja je doživjela takvu tragediju, jednog dana ponovo stati pred oltar i to sa istim čovjekom koji joj je nanio najviše bola u životu. Ovo je priča o Berfin djevojci iz Turske koja je prije nekoliko godina preživjela strašan napad kada joj je tadašnji momak bacio kiselinu u lice jer nije mogao da podnese raskid.
Berfin Ozek, mlada djevojka iz Turske, postala je simbol kontroverze i šoka nakon što je donijela odluku koja je mnoge ostavila bez riječi. Njena životna priča počela je tragično kada ju je tadašnji momak, u naletu ljubomore i bijesa nakon raskida, napao kiselinom. Tada osamnaestogodišnja Berfin zadobila je teške opekotine na licu koje su je trajno unakazile, ostavljajući duboke ožiljke. Napad je imao strašne posljedice: potpuno je izgubila vid na lijevo oko, dok na desno može vidjeti samo tridesetak posto. Ovaj događaj obilježio je njen život i u tom trenutku činilo se nezamislivim da će jednog dana oprostiti napadaču.
Napadač, Kazim Ozan Celtik, je odmah nakon zločina uhapšen i izveden pred sud. Tokom istrage utvrđeno je da je motiv napada bio posesivnost i bolesna ljubomora, jer je prije napada rekao: “Ako ne mogu da te imam, niko neće.” Sud ga je osudio na više od 13 godina zatvora, što je tada djelovalo kao pravda za monstruozno djelo koje je počinio. Međutim, niz faktora, uključujući promjene u zakonodavstvu, Berfinin zahtjev i okolnosti izazvane pandemijom, doveo je do toga da Kazim izađe na slobodu nakon samo dvije godine, i to uz uslovnu kaznu.
I dok je javnost očekivala da će Berfin pokušati da nastavi život daleko od njega, dogodio se obrt koji je sve iznenadio. Djevojka je sama podnijela zahtjev sudu da povuče tužbu protiv njega, tvrdeći da je u trenutku podizanja optužnice bila pod uticajem traume i ljutnje. Malo ko je mogao da vjeruje kada je kasnije, bez znanja svoje porodice, odlučila da se uda za čovjeka koji joj je uništio lice i zdravlje.
Berfinin otac, shrvani čovjek koji se godinama borio za pravdu za svoju kćerku, izjavio je kako je ta odluka za njega bila strašan udarac. “Borili smo se da joj pomognemo, a sada se osjećam kao da je sve bilo uzalud,” rekao je u medijima. Porodica je bila potpuno šokirana i nije bila prisutna na vjenčanju jer ih je Berfin o svojoj odluci obavijestila tek nakon što je sve bilo gotovo.
- Dok je bio u zatvoru, Kazim je slao pisma Berfin moleći je za oproštaj i tvrdeći da je voli više nego ikad. U tim pismima izražavao je kajanje zbog onoga što je učinio, nazivajući to svojom najvećom greškom. Berfin je, kako se kasnije ispostavilo, te riječi shvatila ozbiljno. Tokom vremena, između njih je obnovljen kontakt, a izvinjenja i molbe za oproštaj su se nastavile. Na kraju je Berfin odlučila da mu pruži drugu šansu.
Njihova svadba izazvala je burne reakcije širom društvenih mreža. Mnogi su izražavali nevjericu i zabrinutost za njenu sigurnost i psihičko stanje. Postojali su i oni koji su podržali njen izbor, tvrdeći da je pravo svakog čovjeka da odlučuje o svom životu i da opraštanje može donijeti unutrašnji mir. Ipak, veći dio javnosti bio je zatečen i osuđivao takav potez, videći u njemu primjer toksične veze i mogućeg sindroma Stockholm, gdje žrtva razvija emocionalnu povezanost sa svojim napadačem.
Bez obzira na mišljenja okoline, Berfin je izjavila da vjeruje u njegovu promjenu i da sada osjećaju međusobnu ljubav jaču nego prije. Smatra da je donijela odluku koja je ispravna za njen život, bez obzira na to što je mnogi ne razumiju. Njena odluka, međutim, otvorila je široku raspravu o tome gdje završava granica oproštaja i počinje lična sigurnost, te koliko ljubav može biti opravdanje za povratak nekome ko je nanio toliku bol.
Ova priča ostaje primjer koji izaziva sukob mišljenja – između prava pojedinca da odlučuje o svom životu i društvene brige za žrtve nasilja koje se vraćaju svojim zlostavljačima. Dok neki vjeruju da je Berfin napravila ogromnu grešku, drugi vide u tome čin hrabrosti i pokušaj izgradnje novog početka uprkos strašnoj prošlosti. Njena sudbina je, bez sumnje, pokazatelj koliko su složeni odnosi između ljubavi, bola, oproštaja i slobode izbora.
