Prije oko šest mjeseci, poznata pjevačica Rada Manojlović bila je primijećena kako se ljubi s nepoznatim muškarcem, iako njegov identitet nije bio otkriven. Rada se trudila zadržati ovu vezu u tajnosti, no novinari emisije “Paparazzo lov” ipak su uspjeli pratiti razvoj njenog odnosa. Tokom proteklih mjeseci, ekipa emisije snimila je Radu i njenog novog dečka u više prilika, a najnovija scena dogodila se ispred Radine zgrade.
Dok su pratili par, kamere su zabilježile trenutak kada je Radin dečko ušao u automobil, a ubrzo potom i sama pjevačica pridružila mu se. U jednom trenutku, Radin dečko se zaustavio kako bi preuzeo nekoliko stvari koje je stavio u prtljažnik, te su potom krenuli u društvu još jednog muškarca, vjerovatno ka jednom od Radinih nastupa.
Rada je u emisiji “Amidži šou” kratko pričala o svom novom partneru, naglasivši kako je njihova saradnja prvenstveno poslovne prirode, ali i da je među njima očigledna privrženost. Komentirala je i glasine o njegovom bračnom statusu, na suptilan način potvrdila da njen dečko jeste u braku, što je izazvalo dodatne komentare među prisutnima.
Uz osmijeh, Rada je dodala kako njihov poslovni odnos ima određenu dozu privrženosti i da možda cijeni njegove izvanredne vozačke sposobnosti. Na šaljiv način zaključila je da se takvi osjećaji mogu pojaviti čak i prema snimatelju koji dokumentira nečiji život, ostavljajući dozu tajanstvenosti i dodatne zaintrigiranosti javnosti.
BONUS TEKST
Jedna zanimljivost koja plijeni pažnju ljubitelja povijesti i znanosti je priča o Velikoj Londonskoj magli 1952. godine, koja je ujedno bila jedna od najopasnijih zagađenja zraka u povijesti. Ovo događanje, poznato i kao “Veliki smog”, zadesilo je London u decembru 1952. godine i trajalo je punih pet dana. Zbog niske temperature, stanovnici Londona masovno su palili ugljen za grijanje, a industrijska postrojenja dodatno su pojačala zagađenje ispuštanjem velike količine štetnih čestica u zrak. Iako magla u Londonu nije bila rijetkost, ova kombinacija magle i zagađenja pretvorila se u smrtonosni oblak smoga.
- Smog je bio toliko gust da je gotovo onemogućio normalan život u gradu. Vidljivost je u nekim dijelovima Londona bila manja od metra, zbog čega su mnogi dijelovi javnog prijevoza, pa čak i vožnja automobilima, postali nemogući. Događaj je bio toliko ozbiljan da su otkazivane pozorišne predstave i filmske projekcije jer gledatelji nisu mogli vidjeti platno ili pozornicu kroz gusti dim unutar prostora.
Procjenjuje se da je tokom tih pet dana smog uzrokovao smrt između 4,000 i 12,000 ljudi, uglavnom zbog respiratornih problema i srčanih tegoba. Ljudi su udisali visoke koncentracije sumpor-dioksida i drugih toksičnih spojeva, što je dodatno pogoršalo situaciju. Najugroženiji su bili stariji građani, djeca i osobe s kroničnim bolestima. Tek nekoliko tjedana kasnije, nakon završetka magle, vlasti su počele shvaćati razmjere katastrofe i potrebu za ozbiljnim promjenama u politici zaštite okoliša.
Veliki smog iz 1952. godine bio je prekretnica za Veliku Britaniju. Upravo je zbog ovog tragičnog događaja britanska vlada 1956. godine donijela Zakon o čistom zraku (“Clean Air Act”), koji je regulirao korištenje ugljena i drugih zagađujućih goriva u urbanim područjima. Ovaj zakon postao je temelj modernih politika zaštite okoliša i potaknuo mnoge zemlje svijeta da donesu slične zakone za smanjenje zagađenja zraka. Ovaj događaj ostaje važna lekcija o posljedicama ljudskih aktivnosti na okoliš i pokazuje kako iz jedne tragedije mogu proizići promjene koje će trajno unaprijediti kvalitetu života i očuvanje okoliša za buduće generacije.
