U današnjem članku vam pišemo o zimskoj promjeni vremena, o toj tradiciji koja se svake godine ponavlja, ali koja izaziva brojne dileme i pitanja o njenoj stvarnoj korisnosti. Iako mnogi uživaju u dodatnom satu sna, postavlja se pitanje: ima li pomicanje sata danas još uvijek smisla
Pomicanje sata uvedeno je kako bi se uštedjela električna energija, koristeći prirodnu svjetlost što duže. U prošlim vremenima, kada su ljudi živjeli u skladu s prirodnim ritmovima, ova praksa bila je korisna jer je omogućavala uštedu energije i duže dnevno svjetlo. Međutim, u današnjem društvu, u kojem dominiraju digitalni ekrani, umjetna rasvjeta i fleksibilan radni ritam, mnogi stručnjaci smatraju da je pomicanje sata postalo besmisleno.
Tako, ove godine, prelazimo na zimsko računanje vremena u noći s 25. na 26. oktobar, kada će kazaljke biti pomaknute unazad za jedan sat. Na prvi pogled, to zvuči kao mala pobjeda: dodatni sat sna i nešto duže jutro. Ipak, nakon nekoliko dana, mnogi primijete da mrak dolazi prebrzo, što ima negativan utjecaj na njihovo raspoloženje i energiju. Iako dodatni sat sna može djelovati kao kratkotrajna utjeha, dugotrajan mrak može uzrokovati umor koji nije moguće nadoknaditi samo dužim spavanjem.
- Stručnjaci već godinama upozoravaju na negativne posljedice ove promjene, jer čak i pomicanje za samo jedan sat može ozbiljno poremetiti naš biološki ritam. To rezultira poremećajem sna, smanjenjem koncentracije, promjenama u raspoloženju, pa čak i povećanim rizikom od srčanih udara i saobraćajnih nesreća.
Zbog tih ozbiljnih posljedica, Evropska unija je još 2019. godine predložila ukidanje pomicanja sata, no zemlje članice nisu se uspjeli dogovoriti hoće li ostati na ljetnom ili zimskom vremenu. Kao rezultat toga, pomicanje kazaljki nastavlja se iz godine u godinu, bez ikakvih konkretnih promjena.
S obzirom na to da promjena vremena zapravo izaziva fizički i emocionalni stres, ljekari savjetuju da se organizam postepeno pripremi na promjenu. To znači da je bolje početi s prilagodbom nekoliko dana ranije – na primjer, pomicanjem vremena za odlazak na spavanje za 10–15 minuta svaki dan. Osim toga, važno je provoditi više vremena na dnevnoj svjetlosti, kako bi se bioritam uskladio, te se preporučuju lagane jutarnje šetnje i izbjegavanje kofeina i alkohola pred spavanje.
Zimsko računanje vremena danas više izgleda kao relikt prošlih vremena. Nekada je to bilo korisno i efikasno, dok danas donosi zbunjenost i stres. Pitanje je: trebamo li uopće okretati kazaljke kada živimo u svijetu u kojem su pametni telefoni, umjetna rasvjeta i fleksibilno radno vrijeme postali normativi? S obzirom na to koliko se naš život promijenio, možda je vrijeme da preispitamo cijeli sistem mjerenja vremena.
Ove jeseni ponovno ćemo pomaknuti sat unazad, što će nam donijeti jedan sat više sna, ali i kraće dane i duže noći. Bez obzira na sve, zimsko računanje vremena nas podsjeća da čak i male promjene, poput pomicanja kazaljki, mogu utjecati na naše zdravlje, raspoloženje i svakodnevni ritam života. I dok čekamo da se donese konačan dogovor, možda bismo mogli iskoristiti taj dodatni sat ne samo za spavanje, već i za odmor duše i razmišljanje o tome kako se nosimo sa svim promjenama u našem brzom, modernom životu
