U današnjem članku vam pišemo na temu voća i povrća i njihovog uticaja na naše zdravlje. Voće i povrće su nezaobilazan dio svakodnevne ishrane, ali često nismo svjesni da pored svih koristi, treba obratiti pažnju i na količinu koju unosimo.
Kada razmišljamo o zdravoj ishrani, prva asocijacija je upravo bogata porcija svježeg voća ili povrća. Nije slučajno – ove namirnice su prepune vitamina, minerala i vlakana. Međutim, iako djeluju bezazleno, treba imati na umu da i voće sadrži šećer. Taj prirodni šećer može postati problematičan ako se pretjera sa količinama. Voće je u suštini prirodni slatkiš, pa ga treba dozirati sa mjerom, baš kao i svaku drugu namirnicu.
Prema preporukama nutricionista, dnevna količina voća koja je dovoljna iznosi oko 200 grama. U toj mjeri dobijamo sve potrebne minerale i vlakna koja su od značaja za organizam, a da pritom ne opteretimo tijelo viškom šećera. Kada se radi o svježe cijeđenim sokovima, granica bi trebalo da bude između 120 i 150 mililitara dnevno. Povrće, s druge strane, možemo konzumirati u većim količinama, čak 400 grama dnevno, jer ne sadrži šećer, a bogato je vlaknima i hranljivim materijama koje su ključne za cjelokupno zdravlje.
- Šta se, zapravo, dešava kada pretjeramo sa unosom šećera iz voća? Dugoročno gledano, veće količine mogu da naruše prirodnu ravnotežu u organizmu. Tada dolazi do promjena u regulaciji šećera u krvi, što može voditi do povećanja glikemije. Ako takvo stanje traje, rizikujemo pojavu gojaznosti, hiperinsulinemije pa čak i dijabetesa tipa 2. Upravo zato je važno da voće jedemo redovno, ali u kontrolisanim porcijama, bez pretjerivanja.
Nisu sve voćke iste – neke sadrže značajno više šećera od drugih. Primjer su šljive i grožđe, koje važe za voće sa najvećim sadržajem šećera. Nije slučajno da se baš od grožđa dobija grožđani šećer. S druge strane, zanimljivo je poređenje lubenice i dinje. Iako se lubenica doživljava kao lagano i sočno voće, ima veći glikemijski indeks od dinje. Dinja, iako djeluje slađa, zapravo ima manji sadržaj vode i veću nutritivnu vrijednost, pa se često preporučuje kao bolji izbor. Dakle, izgled i ukus mogu zavarati, a prava vrijednost voća leži u njegovom sastavu.
Pored šećera, važan faktor je i probavljivost. Neke voćke jednostavno zahtijevaju više vremena da ih tijelo svari. Šljive i kruške spadaju u teže svarljivo voće zbog visoke količine vlakana. To, naravno, ne znači da treba da ih izbjegavamo – naprotiv, vlakna su važna za rad crijeva – ali je preporučljivo voditi računa o količini i vremenu kada ih jedemo. Voće poput kajsija i breskvi, s druge strane, obiluje beta-karotenom i fitonutrijentima koji imaju snažan antioksidativni učinak. Takve namirnice pomažu organizmu da se bori protiv slobodnih radikala i doprinose jačanju imuniteta.
- Posebnu pažnju zaslužuje i bobičasto voće. Kupine, maline i jagode – iako sitne, prave su nutritivne bombe. One su prepune fitonutrijenata koji se povezuju sa prevencijom karcinoma i jačanjem odbrambenih mehanizama organizma. Osim toga, bobičasto voće je obično niže u kalorijama i šećeru, što ga čini odličnim izborom za one koji žele zdravu užinu bez griže savjesti.
Kada se govori o najzdravijem voću, često se ističe ananas. Ova tropska voćka je posebna po tome što sadrži enzim bromelin, za koji se vjeruje da smanjuje količinu masti u tijelu i povoljno utiče na varenje. Osim toga, njegova intenzivna žuta boja dolazi od vitamina A i drugih hranljivih materija koje pomažu u mnogim procesima u organizmu. Ono što ananas izdvaja je kombinacija vlakana, relativno male količine šećera i snažnih antioksidativnih svojstava. Sve to zajedno čini ga voćem koje pruža brojne benefite za cijelo tijelo.
Ono što se lako zaboravi jeste da ishrana treba da bude balansirana. Nema potrebe potpuno izbjegavati voće sa više šećera, baš kao što nije rješenje ni da se oslonimo samo na “najzdravije” opcije. Raznovrsnost je ključ. Kada se na tanjiru smjenjuju različite boje i teksture voća i povrća, tijelo dobija širok spektar hranljivih materija. Na kraju dana, cilj je postići ravnotežu – uživati u prirodnim ukusima, ali znati i gdje povući granicu.
Voće i povrće jesu naši najbolji saveznici, ali da bi zaista djelovali u našu korist, potrebno je da ih konzumiramo promišljeno. Sa umjerenim porcijama i pravilnim izborom, možemo iskoristiti sve njihove prednosti i izbjeći rizike koje nosi pretjerivanje. Jesen, proljeće ili ljeto – nije bitno godišnje doba, već svijest o tome šta unosimo u svoj organizam
