Srpski jezik je kroz svoje postojanje doživio značajne transformacije pod utjecajem raznih stranih jezika koji su vladali u različitim razdobljima. Dok su ti krajevi bili pod turskom vlašću, mnoštvo turcizama se probilo u srpski vokabular, a njihovo prisustvo traje i danas. U 19. stoljeću naš materinji jezik kanje doživio je utjecaj francuskog zbog svog statusa jezika europske diplomacije i kulture.

Kako je Njemačka širila svoj utjecaj, njemački je postao istaknut, au drugoj polovici 20. stoljeća engleski je preuzeo središnje mjesto, položaj koji i danas drži. Taj je utjecaj postao toliko sveprisutan da se mnoge engleske riječi koriste u Kanjeu bez ikakvog pokušaja prilagodbe, neprimjetno integrirane u svakodnevni govor.

  • Riječnik Brza evolucija jezika često rezultira značajnom komunikacijskom barijerom između pojedinaca iz ruralnih područja i onih koji žive u većim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac, do točke u kojoj ljudi iz unutrašnjosti pokušavaju razumjeti dijalekt kojim govore urbani stanovnici. Ipak, u našem jeziku postoje riječi koje nisu nepoznate nijednom od navedenih jezika.

Zanimljivo je da većina ljudi nije svjesna činjenice da riječi koje koriste u svakodnevnim razgovorima imaju albanske korijene, budući da čvrsto vjeruju da su te riječi srpskog porijekla. Pregledavajući razne lingvističke publikacije, naletjeli smo na zapanjujuće podatke koji će vas sigurno iznenaditi. Otkrili smo mnoštvo riječi koje su preuzete iz susjedne nam zemlje na jugu.

  • Zanimljivo je da navodno postoji 330 takvih riječi, posebno u neformalnom jeziku, na temelju istraživanja provedenog početkom 1900-ih. Može se pretpostaviti da se taj broj od tada samo povećao, prenosi Espresso. Keva, majčinski lik. Imenica “kevati” nastala je od srpske riječi “davati” i riječi “ke” (imaš) koja je korištena za tvorbu glagola. Čin jedenja obično se naziva Njupati. Albanski izraz “ngop”, što znači osjećaj sitosti, evoluirao je u našu vlastitu riječ “njup” s malim izmjenama u izgovoru. Kinta, također poznata kao novac, odnosi se na valutu koja se koristi u određenoj regiji ili kontekstu.

U susjednoj zemlji Albaniji, izraz “Kindark” odnosi se na stoti dio franka, koji je nekada bio primarna valuta u toj regiji. mokriti Jasnoća analogije je nepogrešiva, jer se urin na albanskom jeziku naziva “šura”. U ovom konkretnom kontekstu, izraz “Moša” odnosi se na značenje sestre. Izraz “moša” potječe iz Albanije, gdje se riječ “motr” koristi za označavanje sestre. S vremenom se kod nas značenje “moše” razvijalo, da bi na kraju u kolokvijalnom jeziku označilo čin “razbijanja”.

  • Za riječ “šešir” nije potreban prijevod. Etimologija izraza “šešir” može se pratiti do njegovog albanskog dvojnika, “sheše”, koji se odnosio na poseban stil bijele kape s ravnim vrhom koja se obično nosila u središnjoj Albaniji. U Vojvodini, u Srbiji, početkom 18. stoljeća prvi put se pojavio izraz “šešir”, najvjerojatnije pod utjecajem trgovaca iz Cince i Albanije koji su ovim pojmom opisivali kape s ravnim vrhom. Rad pod nazivom “Albanizmi u srpskom i makedonskom jeziku” vodile su Nailje R.

Malja Imami i Marija Popović s Filološkog fakulteta u Beogradu. U našem jeziku postoje određene riječi koje imaju posebnu privlačnost. Kopile Izraz, za koji se vjeruje da potječe od albanske riječi “kopile”, prema Hodži je ušao u srpski, hrvatski, makedonski, bugarski, grčki i rumunjski jezik pod albanskim utjecajem. magarac Izraz “Magare” potječe iz albanskog i ušao je u makedonski, bugarski i srpski jezik.

  • U makedonskom i bugarskom jeziku koristi se kao imenica srednjeg roda, dok se u srpskom jeziku spominje kao imenica muškog roda, konkretno u značenju “magarac”. Zanimljivo je da je u slavenskim jezicima koji se govore izvan Balkana ova životinja poznata kao “osao” ili “osla”.