Ističući važnost stjecanja novih znanja, dr. Koko Newton, istraživačica na Institutu za kognitivnu neurologiju Sveučilišta u Londonu, istaknula je njegovu ključnu ulogu u omogućavanju brze i precizne dijagnoze demencije. Istraživači su proveli studiju u kojoj su koristili VR naočale za procjenu orijentacijskih vještina pojedinaca.

Nalazi, objavljeni u cijenjenom časopisu “Alzheimer’s and Dementia”, a prenio The Sun, otkrili su da su se oni s povećanom osjetljivošću na demenciju susreli s najvećim izazovima kada je u pitanju navigacija. U ovoj studiji, grupa od 100 osoba u dobi između 43 i 65 godina, koji nisu pokazivali nikakve simptome Alzheimerove bolesti, ali su imali povećani rizik na temelju čimbenika kao što su obiteljska povijest, genetika ili način života, bili su podvrgnuti testiranju.

Kroz korištenje naočala za virtualnu stvarnost, ovi su sudionici imali zadatak kretati se kroz simulirani labirint slijedeći unaprijed određene upute. Zanimljivo je da su oni s povećanom osjetljivošću na Alzheimerovu bolest naišli na veće poteškoće u dovršavanju ovog određenog zadatka, ali nisu pokazali nikakve značajne probleme u drugim kognitivnim procjenama.

Rezultati ove studije pokazuju da se poteškoće s navigacijom mogu manifestirati mnogo godina ili čak nekoliko desetljeća prije pojave drugih znakova povezanih s Alzheimerovom bolešću. Osim toga, muški sudionici pokazali su manje povoljne rezultate u procjeni snalaženja u usporedbi sa svojim ženskim kolegama. S ciljem ranog otkrivanja Alzheimerove bolesti, tim UCL-a ima za cilj stvoriti dijagnostički alat pomoću otkrića.

U Ujedinjenom Kraljevstvu značajan broj pojedinaca, preko 900 000, boluje od raznih vrsta demencije, poglavito Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije. Osobe koje imaju 65 i više godina, kao i osobe s dijabetesom, visokim krvnim tlakom, visokim kolesterolom i depresijom, posebno su osjetljive na razvoj ovog stanja.

BONUS TEKST

Proglašena jednom od najatraktivnijih voditeljica, Suzana Mančić otvoreno je priznala brojne udvarače. Nebojša Kunić, član popularnog benda “Sedmorica mladih”, bio je prvi suprug Suzane Mančić.

Zavjete su izmijenili 1989., no brak su raskinuli osam godina kasnije. Tijekom bračne zajednice Suzana i Nebojša bili su blagosloveni rođenjem dvije kćeri, Teodore i Natalije. Suzana je u jednom trenutku otvoreno otkrila zamršenost njihovog ljubavnog odnosa. Moj tipični izraz vrti se oko opisa specifičnog tipa djevojke, određene vrste nevjeste i sugeriranja mužu, koji joj je slučajno treći suprug.

Privremeno povučena iz javnosti zbog obiteljskih obveza, voditeljica je sa suprugom i djecom otputovala iz Limassola u Moskvu. Jednom je izjavila da je unatoč tome što se udala iz duboke ljubavi, sama ljubav prolazna roba koja lako može nestati. Nakon toga joj je otkriveno da će je suprug ponižavati, tvrdeći da je izgubila ljepotu i mladolikost, iako je u ranim četrdesetima.

Čak je otišao toliko daleko da je rekao da je nitko ne bi želio da se nije udala za njega. Osim toga, otkrila je svoju stalnu borbu s depresijom, zbog čega je tražila redovite terapije kod psihologa. Život Suzane Mančić bio je blagoslovljen novom ljubavi i blistavim danima kada su joj se putevi ukrstili sa sadašnjim suprugom Simeonom Ocomokosom.

Nakon što su se putevi ukrstili 2000. godine, par je svoju ljubav zapečatio svetom vezom braka osam godina kasnije. Ponekad muškarci mogu doživjeti zbunjenost i nesigurnost. No, kada se nešto istinski želi, postaje nebitno tko će napraviti prvi korak ili probiti led. Vjerujem da prvi brak može biti izazovan, ali sljedeći postaju lakši zbog stečenog iskustva i samosvijesti.

S vremenom se pojedinci upoznaju sa svojim jakim i slabim stranama, što im omogućuje da u skladu s tim organiziraju svoj život. Bilo je slučajeva kada sam sumnjala jesam li prikladna za dugotrajnu vezu ili brak. Ipak, otkrio sam da sam bio u zabludi; Jednostavno sam trebala pronaći pravog čovjeka, nekoga tko me razumije i koga ja razumijem, kako se ona tada izrazila.