Gospojinski post, koji traje petnaest dana sve do praznika Uspenja Presvete Bogorodice, jedan je od četiri višednevna posta u pravoslavnoj tradiciji, ali prema riječima đakona Aleksandra Panića, iako najkraći, smatra se najstrožim.
Njegova svrha nije samo fizičko uzdržavanje od određene hrane, već prije svega duhovno iscjeljenje i unutarnji mir, pa se može posmatrati i kao vrsta psihoterapije za savremenog čovjeka.
- Ovaj post se zasniva na primjeru same Bogorodice, koja je, prema predanju, dane prije svoga usnuća provela u postu i molitvi. Vjernici u ovom razdoblju ne samo da se pripremaju za blagdan Uspenja, već obilježavaju i druge značajne praznike. Jedan od njih je i Preobraženje Gospodnje, koje se proslavlja 19. avgusta. U narodu postoji staro vjerovanje da se mlado grožđe ne jede prije ovog datuma. Na sam dan Preobraženja grožđe se u crkvi osvećuje i dijeli narodu kao simbol blagoslova i blagostanja.
Sveti Justinije posebno je isticao važnost praznika Uspenja, nazivajući ga drugim Vaskrsom. Prema njegovim riječima, Bogorodica je trećeg dana nakon usnuća uznesena na nebo. Ovaj događaj povezan je s apostolom Tomom, koji je, želeći da celiva njen grob, otkrio da ona više nije tamo, jer ju je Isus uznio. Đakon Panić naglašava da je ovaj post onoliko važan koliko nam je važno lično spasenje, jer nas podsjeća na smirenost i poslušnost kakvu je pokazala Bogorodica.
Posebno se izdvajaju njezine riječi iz trenutka Blagovijesti: „Evo sluškinje tvoje, neka mi bude po riječi tvojoj.“ U tim riječima vjernici prepoznaju putokaz kako se treba odnositi prema Bogu – s potpunim povjerenjem i predanošću. Čovjek je stvoren s apsolutnom slobodom, ali je često koristi da se udalji od Boga. U liku Bogorodice vidi se suprotan primjer – potpuna otvorenost za zajedništvo s Gospodom.
Đakon Panić objašnjava da post nije prvenstveno pitanje hrane i pića. Podsjeća da ni demonske sile ne jedu ni piju, pa ih to ne čini svetima. Pravi smisao posta je uzdržanje od loših misli, loših djela, gordosti i praznoslovlja. To je period kada vjernici trebaju ulagati poseban napor da se oslobode unutarnjih slabosti i približe Bogu. U postu se iskušenja pojačavaju, posebno kroz sukobe i nesporazume, jer – kako naglašava – Đavo mrzi čovjekovu povezanost s Bogom i nastoji narušiti mir koji vjernici stječu.
Jedna od glavnih prepreka u postu je gordost, ali i srebroljublje. Post, kaže Panić, predstavlja priliku da se stekne mir, a to je moguće samo ako se pomirimo s drugima i oprostimo onima koji su nas povrijedili. Bez spremnosti na oprost, ne možemo očekivati da i Bog oprosti nama.
- Đakon podsjeća i na važnu duhovnu istinu – svijet u kojem živimo nije raj. On je oblikovan čovjekovim pogrešnim izborima i udaljavanjem od Božjih zapovijesti. Ipak, vjernici su pozvani da svojim djelima učine život na zemlji boljim, kako on ne bi postao potpuni pakao. To se ne postiže čekanjem „boljih vremena“, već ličnom promjenom. Post je idealna prilika da čovjek radi na sebi i približi se slici kakvu Bog od njega očekuje.
Suština Gospojinskog posta stoga nije samo u tjelesnom odricanju, već u unutarnjem preobražaju. On poziva na skromnost, poslušnost i ljubav prema bližnjem. Pomaže da se usmjerimo na ono što je trajno i sveto, a ne na prolazne materijalne želje. Kroz molitvu i post, vjernici obnavljaju svoju duhovnu snagu, jačaju volju i otvaraju srce za zajedništvo s Bogom.
Kako se bliži praznik Uspenja Presvete Bogorodice, vjernici ulaze u završnicu ovih petnaest dana duhovne pripreme. Taj period ne doživljava se samo kao tradicija, već kao živi podsjetnik da je moguće nadvladati slabosti, pronaći unutarnji mir i obnoviti vjeru. Đakon Aleksandar Panić podsjeća da je upravo sada vrijeme kada možemo započeti promjene koje će nas voditi ka vječnom životu, jer Bogorodica svojim primjerom pokazuje put ka spasenju
