S uklanjanjem prljavštine i kamenca možete se pozabaviti sami bez potrebe stručnjaka, osim ako se radi o konkretnom mehaničkom oštećenju uzrokovanom kamencem. Pronalaženje rješenja za vaše probleme s perilicom rublja ne mora uvijek imati visoku cijenu. Unatoč tome, možete uštedjeti novac obavljajući čišćenje sami! Međutim, ključno je upoznati se s nekim korisnim savjetima kako biste bili sigurni da to učinite bez nanošenja štete. Započnite postupak čišćenja spremnika za vodu perilice rublja.
- S vremenom se unutra nakupljaju ostaci deterdženta i naslage kamenca, što potencijalno može oštetiti perilicu i smanjiti njezinu učinkovitost pranja. Kako biste riješili ovaj problem, napravite jednostavnu mješavinu sapuna za pranje rublja, sode bikarbone i vodikovog peroksida. Rasporedite ovu smjesu po površini dozatora, ostavite da počne djelovati i zatim je isperite.
Jednostavna metoda uklanjanja kamenca s grijaćih tijela uključuje korištenje limunske kiseline. Dodavanjem u odjeljak za deterdžent i pokretanjem ciklusa pranja na visokoj temperaturi, vaša perilica će se vratiti u stanje kao nova. Koristite otopinu vode i limunske kiseline za čišćenje gumene brtve perilice rublja, učinkovito uklanjajući prljavštinu i plijesan.
- Ako osjetite neugodne mirise, upotrijebite tablete za pranje posuđa na visokoj temperaturi kako biste ih uklonili. Kako biste osigurali dugotrajnost svoje perilice rublja, napravite domaći “Kamenožder” kombiniranjem sode za pranje, sode bikarbone, limunske kiseline i soli. Ova mješavina potiče i čistoću i svježinu u vašoj perilici rublja, čime se produljuje njezin vijek trajanja. Slijedeći ove korisne savjete i trikove, vaša će perilica rublja ostati čista i savršeno raditi godinama pred vama!
BONUS TEKST
Jučer je obilježen Svjetski dan Alzheimerove bolesti, a Spska udruga za Alzheimerovu bolest ističe da je vrijeme za značajne akcije za poboljšanje trenutnih okolnosti. Svakog rujna obilježava se Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti, koji služi kao globalna inicijativa usmjerena na povećanje svijesti i borbu protiv stigme, a 21. rujna proglašen je Svjetskim danom Alzheimerove bolesti. Ovaj oblik demencije i dalje je najrašireniji, a nažalost još uvijek ne postoji lijek.
- Zastrašujući podaci Procjenjuje se da u svijetu trenutno više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, dok u Srbiji ta brojka prelazi 140.000. Projekcije pokazuju da će za nešto više od pet godina broj oboljelih porasti na 78 milijuna diljem svijeta. Zabrinjavajuća je stvarnost da do 75 posto osoba s demencijom u cijelom svijetu ostane nedijagnosticirano. Borbu protiv ovog stanja kompliciraju niska svijest, stalna stigma, dezinformacije i diskriminacija, zbog čega mnogi često previde rane znakove upozorenja.
Međutim, rana dijagnoza može otvoriti vrata potpori koja oboljelima omogućuje da uživaju u duljem, kvalitetnijem i dostojanstvenijem životu. “Nismo to uspjeli odmah prepoznati. Naše su nas predrasude navele da vjerujemo da je zaboravnost tipičan dio starenja, pa smo demenciju povezivali sa starošću. Trebale su nam tri godine ispunjene boli i neizvjesnošću prije nego što smo moju majku napokon odveli liječniku , gdje je dobila točnu dijagnozu i lijekove koji su ublažili njenu agresiju i nemir“, priča gospođa S. S. koja već 15 godina brine o svojoj dementnoj majci.
- Prema Srpskom udruženju za Alzheimerovu bolest, demencija se smatra primarnim čimbenikom koji pridonosi invalidnosti i ovisnosti među starijim osobama, a naši zdravstveni i socijalni sustavi nedovoljno su opremljeni za rješavanje sadašnjih, a još manje budućih zahtjeva oboljelih. Nadalje, demencija je sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu, sa značajnim ekonomskim posljedicama. Trenutne procjene pokazuju da svjetski godišnji trošak demencije iznosi 1,3 trilijuna dolara, a predviđa se da će ta brojka porasti na 2,8 bilijuna dolara do 2030. godine.
