Tijekom našeg djetinjstva roditelji su dosljedno inzistirali na konzumiranju zelene hrane, s posebnim naglaskom na grašak i špinat. Manje poznata istina o grašku je njegova dvostruka priroda – iako posjeduje bogatstvo vitamina i proteina, što ga čini pravom prirodnom ljekarnom, također ima potencijal izazvati alergije i pridonijeti značajnim zdravstvenim problemima.
Unutar porcije od 80 grama graška možete pronaći niz hranjivih tvari uključujući 67 kalorija, 12,5 grama ugljikohidrata, kao i bitne elemente poput vlakana, vitamina A, K, C, mangana, željeza i fosfora. Konzumacija graška može dovesti do probavnih problema i nelagode u želucu. S druge strane, lektini koji se nalaze u grašku mogu izazvati nadutost, plinove, zadržavanje tekućine i gastritis.
Osim toga, prisutnost fitinske kiseline u grašku može spriječiti sposobnost tijela da apsorbira važne minerale poput željeza, kalcija, magnezija i cinka. Konstantna konzumacija graška, koji sadrži značajnu količinu ugljikohidrata, može pridonijeti povećanju tjelesne težine. Zdravstveni djelatnici primijetili su da konzumacija graška, zbog visokog sadržaja proteina, može potencijalno dovesti do disfunkcije bubrega ako se konzumira u prekomjernim količinama.
Nadalje, unos graška može doprinijeti povećanju razine mokraćne kiseline, što potom dovodi do razvoja nelagode u zglobovima, kako izvještava Healthshots.com. Prema stručnjacima za prehranu, pojedinci bi trebali konzumirati tri do četiri žlice konzerviranog graška dnevno kako bi zadovoljili svoje prehrambene potrebe.
Međutim, prekoračenje ove preporučene količine može dovesti do razvoja jakih plinova, budući da višak purina može spriječiti proizvodnju enzima i rezultirati distrofijom masne jetre. Smjernice za starije osobe Kako bi se spriječile tegobe, starijim osobama preporučljivo je suzdržati se od konzumacije konzerviranog graška jer ima potencijal zadržavanja purinske kiseline u mišićima.
Bolesnici s bolestima gušterače trebali bi izbjegavati konzumaciju konzerviranog graška zbog visokog sadržaja šećera i soli. Osim toga, osobe s problemima gastrointestinalnog trakta, gihta, kolecistitisa, gastritisa i čira trebaju se suzdržati od konzumiranja ove namirnice.
Nadutost može biti potencijalna nuspojava konzumacije zelenog graška, zbog čega se preporučuje umjerenost. Ovo je osobito važno za pojedince u određenim skupinama, kao što su mala djeca, trudnice i one koje doje.
BONUS TEKST:
Kad se dođe u srednju dob, nastaje problem kada obilje škroba dovodi do debljanja. Stoga se odlučite za špinat ili mrkvu kao alternativu krumpiru, grašku ili kukuruzu. Ako povrću dajete prednost nad slatkim poslasticama i prerađenom hranom, već ste napravili zdrav izbor. Ipak, važno je znati da konzumacija određenih vrsta povrća može pridonijeti debljanju u srednjoj dobi.
Ovo je vrijeme kada se metabolizam usporava. Prema studiji koju su proveli znanstvenici s Harvarda, jednostavno dodavanje dodatnih 100 g krumpira, graška ili kukuruza u vašu dnevnu prehranu moglo bi rezultirati povećanjem struka za 2-3 kilograma. Osobe koje konzumiraju veće količine graška, kukuruza šećerca i krumpira imaju veću sklonost debljanju u usporedbi s onima koji preferiraju povrće bez škroba poput brokule, mrkve ili špinata.
Istraživači su također otkrili da prijelaz na prehranu bogatu hranom bogatom vlaknima poput cjelovitih žitarica i voća poput jabuka i krušaka može potencijalno ublažiti utjecaj sve većeg struka tijekom srednje dobi. Tijekom razdoblja od 24 godine, od 1986. do 2014., skupinu od 136.432 osobe mlađe od 65 godina analizirali su istraživači sa Harvard TH Chan School of Public Health.
Ovi su sudionici morali pružiti informacije o svojim osobnim osobinama, zdravstvenom obrazovanju, načinu života i drugim čimbenicima koji se odnose na njihovu dobrobit putem niza upitnika. Ove su ankete provedene na početku studije, a zatim su se ponavljale svake 2-4 godine. U razdoblju od četiri godine, pojedinci su doživjeli prosječno povećanje težine od približno 1,5 kg.
Istraživanje je otkrilo značajnu korelaciju između povećanja tjelesne težine i porasta glikemijskog indeksa i glikemijskog opterećenja, koji su pokazatelji utjecaja raznih namirnica na razinu šećera u krvi. Prema njihovim nalazima, ako biste povećali dnevnu potrošnju škroba ili dodanog šećera za 100 g, mogli biste očekivati da ćete dobiti dodatnih 0,8 kg do 1,5 kg težine u razdoblju od četiri godine. Međutim, ako biste povećali unos vlakana za 10 g dnevno, potencijalno biste mogli smanjiti svoju težinu za prosječno 0,7 kg.
