Plućna hipertenzija predstavlja ozbiljno oboljenje koje uzrokuje povišen krvni tlak u plućnoj cirkulaciji, a zbog svojih nespecifičnih simptoma i kasnog prepoznavanja, ova bolest često ostaje nedovoljno prepoznata u ranim fazama, što značajno otežava dijagnostiku i liječenje. Iako plućna hipertenzija nije toliko poznata među širokom populacijom, njeni efekti mogu biti izrazito ozbiljni i potencijalno fatalni ako se ne dijagnosticira na vrijeme.
Ususret Svjetskom danu rijetkih bolesti, koji se obilježava 28. veljače, u Beogradu je održana edukativna tribina pod nazivom “Plućna hipertenzija – bolest koja oduzima dah”. Cilj ovog događanja bio je podizanje svijesti o ozbiljnosti bolesti, njenim simptomima, izazovima u prepoznavanju i mogućnostima liječenja.
Problemi sa nespecifičnim simptomima i kasnim prepoznavanjem
Plućna arterijska hipertenzija pogađa oko 250 osoba u Srbiji, iako stručnjaci smatraju da je stvarni broj oboljelih gotovo dvostruko veći. Jedan od ključnih problema kod ove bolesti je činjenica da njeni simptomi nisu specifični, zbog čega se lako mogu pomiješati s simptomima drugih bolesti. Simptomi poput kratkog daha, umora i brzog zamaranja pri fizičkoj aktivnosti često se ne prepoznaju odmah kao ozbiljan problem, naročito među mladim ljudima. Osoba koja se žali na umor ili otežano disanje u početnim fazama bolesti, obično to ne povezuje s plućnom hipertenzijom, već misli da se radi o nečemu manjeg značaja. Međutim, to može biti početak ozbiljnog zdravstvenog problema, koji bez pravovremenog prepoznavanja može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Uzrok plućne hipertenzije i efekti na srce
Plućna arterijska hipertenzija nastaje kada dođe do oštećenja krvnih žila u plućima, koje postaju zadebljane i manje elastične. To povećava otpor protoku krvi kroz pluća, što uzrokuje povećanje tlaka u plućnoj cirkulaciji. Kao rezultat toga, desna strana srca, koja je odgovorna za pumpanje krvi u pluća, mora raditi mnogo jače da bi prevazišla povećani tlak. Zbog toga, desna strana srca se širi i može doći do razvoja desnostrane srčane insuficijencije, stanja koje može ugroziti život oboljelog. Ako se plućna hipertenzija ne liječi na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući smrt, jer oboljeli obično umiru u prosjeku za tri i pol godine nakon dijagnoze. Ova bolest ima posebno teške posljedice, jer napreduje polako, a simptomi se često ne prepoznaju na vrijeme.
Simptomi i izazovi u dijagnostici
Prema riječima prof. dr. Arsen Ristića, predsjednika Udruženja za plućnu hipertenziju i stručnjaka kardiologa, plućna hipertenzija često pogađa mlađe osobe, zbog čega je važno podizanje svijesti o simptomima ove bolesti. Simptomi poput kratkog daha, brzog umaranja i otežanog disanja mogu se lako ignorirati, jer su u početnim fazama bolesti slični simptomima drugih, manje ozbiljnih oboljenja. To stvara velike izazove u pravovremenom prepoznavanju bolesti, jer mnogi oboljeli ne traže odmah medicinsku pomoć. Kasno prepoznavanje bolesti može značajno smanjiti šanse za uspješno liječenje, zbog čega je od izuzetne važnosti obratiti pažnju na ove simptome i potražiti liječničku pomoć što prije.
Napredak u dijagnostici i liječenju
Srećom, napredak u dijagnostičkim metodama omogućava lakše prepoznavanje različitih oblika plućne hipertenzije. Ultrazvučna dijagnostika, koja se koristi za procjenu stanja krvnih žila u plućima, značajno je napredovala, čime se omogućava preciznije razumijevanje uzroka bolesti. Osim toga, veliki napredak postignut je i u terapiji plućne hipertenzije. Prema riječima dr. Arsen Ristića, danas postoji čak 15 različitih lijekova koji se koriste za liječenje ove bolesti. Ovi lijekovi djeluju na različite mehanizme koji uzrokuju povišen krvni tlak u plućnoj cirkulaciji, a kombinacija različitih terapija može značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata i produžiti životni vijek. Ključ uspjeha u liječenju je pravovremena dijagnoza i adekvatna procjena rizika.
Zaključak
Plućna hipertenzija je ozbiljna bolest koja zahtijeva pravovremeno prepoznavanje i adekvatno liječenje. Iako se suočavamo s izazovima u dijagnostici zbog nespecifičnih simptoma, postoje učinkovite terapije koje mogu značajno poboljšati život oboljelih i omogućiti im duži životni vijek. Edukacija pacijenata, zdravstvenih radnika i šire javnosti, posebno među mlađim generacijama koje često zanemaruju redovite medicinske preglede, ključna je za pravovremeno prepoznavanje bolesti i pružanje odgovarajuće njege. Uz napredak u dijagnostici i liječenju plućne hipertenzije, postoji velika šansa za smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života pacijenata.
