Održavanje zamrzivača potpuno bez leda gotovo je nemoguće. Kada otvorite vrata, ulazi vlaga, koja se zatim smrzava i nakuplja na stranicama, stropu i dnu zamrzivača. Kako biste spriječili nakupljanje leda, unutrašnjost možete nanijeti posebnim sprejevima. Zadatak odmrzavanja može potrajati dosta vremena, osobito ovisno o količini hrane i leda prisutnih u zamrzivaču.

  • Na najosnovnijoj razini, proces uključuje jednostavno pražnjenje zamrzivača prebacivanjem sve hrane u hladnjak i zatim ga isključivanjem. Isključivanje uređaja, otvaranje vrata i čekanje mogu zahtijevati dosta vremena, osobito ako zamrzivač nije odmrznut dulje vrijeme. Srećom, postoji nekoliko savjeta za ubrzanje ovog procesa. Možete postaviti ventilator ispred zamrzivača kako bi topli zrak strujao oko leda ili alternativno koristiti sušilo za kosu, pazeći da nikakva voda ne dotakne sušilo, čak ni jedna jedina kap.

Stavite ručnike na dno zamrzivača i usmjerite topli zrak prema nakupinama leda duž rubova. Ova metoda će vam omogućiti da izvadite led u velikim komadima umjesto da ga jednostavno otopite. Za uklanjanje laganog sloja leda, papirnati ručnik natopljen alkoholom može pomoći u uklanjanju komadića leda s rubova zamrzivača.

  • Još jedna metoda koju možete isprobati je tehnika naših baka: zakuhajte vodu u loncu, stavite je u zamrzivač i mijenjajte vruću vodu svakih 15 minuta dok se led ne otopi. Pazite da na dno stavite debele ručnike jer će oni upiti vlagu i zaštititi dno zamrzivača od topline posude. Iako bi moglo biti primamljivo, izbjegavajte iskušenje da koristite oštre instrumente kao što su nož ili odvijač.

Struganje i lupanje može dovesti do oštećenja ili rupa u zamrzivaču. Ako je potrebno struganje, odlučite se za plastičnu ili drvenu lopaticu i nastavite s oprezom. Nakon što se led otopi, uklonite ga univerzalnim sredstvom za čišćenje ili otopinom koja se sastoji od jednakih dijelova octa, alkohola i vode (50-50). Krpom od mikrovlakana očistite sve rupe, a unutrašnjost temeljito osušite papirnatim ručnicima, prenosi 24sata.hr.

BONSU TEKST

Probuditi se u stanju znoja, drhtanja i lupanja srca nakon noćne more uvijek je neugodno iskustvo. Čini se da su neki pojedinci podložniji doživljavanju uznemirujućih snova tijekom spavanja, a znanstvenici sada nude objašnjenje za ovaj fenomen. Prema istraživačima sa Sveučilišta Oregon State, Sveučilišta Arizona, Sveučilišta Tampa i Sveučilišta Whitworth, osobe koje su usamljene mogle bi biti sklonije noćnim morama.

  • Istraživač Colin Hesse izjavio je da i poremećaji spavanja i usamljenost predstavljaju značajne zdravstvene rizike, povezujući ih s većom vjerojatnošću srčanih bolesti, moždanog udara i rane smrti. Izolacija je pravi prijestupnik. – Prema dr. Hesseu, kada potreba za značajnim odnosima ostane neispunjena, pojedinci doživljavaju patnju na fizičkoj, mentalnoj i društvenoj razini.

Baš kao što nedostatak sna ili nedovoljan unos kalorija signaliziraju glad ili umor, usamljenost se razvila kao znak upozorenja, koji ukazuje da nečija potreba za međuljudskom vezom nije zadovoljena. Prethodna istraživanja povezivala su društvenu izolaciju s raznim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca, depresiju, demenciju i dijabetes. Vjerojatnost da ćete doživjeti moždani udar može porasti za 56 posto zbog usamljenosti.

  • Prema znanstvenicima, usamljenost ne utječe samo na naše budno vrijeme i cjelokupno zdravlje, već također može smanjiti kvalitetu našeg sna, što dovodi do noćnih mora. Istraživanje je otkrilo Najnovije istraživanje uključivalo je ispitivanje 1600 odraslih osoba u Sjedinjenim Državama, u dobi od 18 do 81 godine. Studija je otkrila da su pojedinci koji su se identificirali kao usamljeni doživljavali češće i teže noćne more, iako su istraživači naglasili da rezultati ukazuju na korelaciju, a ne na uzročnu vezu.

Prema radu objavljenom u Journal of Psychology, stres je identificiran kao ključna veza između usamljenosti i pojave noćnih mora, kako navode istraživači. Uz stres, usamljenost je povezana sa sljedećim elementima: Pretjerano uzbuđenje, koje karakterizira povećana budnost i koncentracija, češće su doživljavali usamljeni pojedinci, što je dovelo do veće pojave i intenziteta noćnih mora. Prema Hesseu, kvalitetan obnavljajući san služi kao temelj za kognitivnu funkciju, regulaciju raspoloženja, metabolizam i razne druge elemente cjelokupnog zdravlja. Ovo naglašava važnost istraživanja psiholoških čimbenika koji ometaju san, pri čemu je usamljenost primarna briga.