Suprug mi je u petak rekao da mora na nekoliko dana na službeni put u Zagreb zbog hitnih radnih obveza i da se neće vratiti kući za vikend. Ovo nije prvi slučaj; Samo sam mu poslala poljubac i poželjela mu dobro. U nedjelju me nazvao da me obavijesti da vjerojatno neće doći do srijede zbog nekih komplikacija.

  • Kad sam to čula i shvatila da ću sljedeća tri dana biti sama sa svojom jednogodišnjom bebom u stanu, zaista mi je bilo loše. U tom sam trenutku odlučila posjetiti svoju sestru koja živi otprilike 30 kilometara dalje. Okupio sam našu kćer i otišao ne obavijestivši je, jer sam htio napraviti iznenađenje.

Kad sam stigao i pritisnuo zvono na vratima, moja sestra je izašla i zbunjena i zabrinuta kad me je ugledala. Zagrlio sam je i počeo ulaziti u stan kada mi je rekla da me ne može ugostiti u svom domu zbog prisustva svog šefa koji joj je ujedno i ljubavnik.

  • Supruga joj je zaposlena u Njemačkoj, a s obzirom na njenu inherentno “zločestu” narav, nisam ostao zatečen onim što je rekla. Umjesto da je dodatno pritisnem, jednostavno sam je poljubio i uvjerio je da se opusti i dobro zabavi. Po povratku kući zatekla sam bebu kako spava i dosađujući se razmišljala sam o tome da se upustim u razgovor, pitajući se mogu li pronaći i nekoga za malo zabave.

BONUS TEKST

Problemi sa srčanim zaliscima često se razvijaju godinama, a kada se konačno pojave, moraju se tretirati s najvećom ozbiljnošću. Prema riječima kardiologa prof. dr. Siniše Pavlovića, nešto su osjetljiviji izazov problemi srčanih zalistaka koji se često kasno prepoznaju bez preventivnih pregleda.

Dovoljno je jednostavno postavljanje stetoskopa uz pacijentova prsa da liječnik otkrije promjene u srčanim tonovima i prisutnost šumova. Liječnica ističe da ne treba svaki šum tumačiti kao problem sa srčanim zaliscima, jer postoje funkcionalni šumovi koji se mogu pojaviti kod mlađih osoba i djece, a koji ne moraju nužno ukazivati ​​na bilo kakvu bolest zaliska.

Dvadeset godina kasnije Ono što je vrijedno pažnje u vezi sa zaliscima jest da stanja poput bolesti mitralnog zaliska, smještena između lijevog atrija i lijeve klijetke, obično napreduju sporo, često je potrebno 15 do 20 godina da se simptomi očituju. Prema riječima prof. dr. Pavlovića, aritmija tipično nastaje u mitralnoj valvuli; pacijenti s ovom zahvaćenom valvulom često imaju poremećaje srčanog ritma. Kada se ultrazvukom istražuju uzroci ovih problema s ritmom, postaje očito da je zalistak izvor problema.

Trideset godina kasnije Kada je zahvaćen aortni zalistak, situacija je “još gora”. Postoje slučajevi u kojima pacijenti mogu trpjeti ovaj problem 25 do 30 godina prije nego što postane očit. Prema riječima kardiologa, primarni simptomi su umor, nepravilan srčani ritam i povremena nesvjestica, a sve proizlazi iz suženja aortnog zaliska, što dovodi do pada krvnog tlaka koji dolazi do mozga.

Liječnici svaki gubitak svijesti nazivaju hipoksijom mozga, što ukazuje na privremeni nedostatak kisika u mozgu, što rezultira gubitkom svijesti. Ovaj scenarij vjerojatno će se dogoditi kada je aortalni zalistak značajno sužen. Zaključuje da su često potrebne godine da problemi sa srčanim zaliscima postanu očiti, a kada se pojave, prema njegovim riječima, moraju se tretirati s najvećom ozbiljnošću.