Karla Mitchell, 36-godišnja žena iz Velike Britanije, prošla je kroz izazovno zdravstveno putovanje koje je započelo u siječnju 2021. godine. Sve je počelo s ubrzanim radom srca, simptomom koji je u početku odbacila kao nevažan. Međutim, ubrzo nakon toga počela je osjećati nelagodu u nogama i nedostatak zraka, što ju je navelo da se posavjetuje s liječnikom, unatoč vlastitom uvjerenju da možda prolazi kroz menopauzu.
Prve analize ukazivale su na anemiju, stanje koje često može izgledati bezazleno. Ipak, liječnica je inzistirala na dodatnim pretragama, smatrajući da bi uzrok mogao biti ozbiljniji. Karla se podvrgnula kolonoskopiji, čiji su rezultati promijenili njezin život. Otkriveno je da ima rak debelog crijeva, bolest koja je usko povezana s anemijom – čak 75% oboljelih od raka debelog crijeva ima ovaj simptom.
U travnju 2022. godine, Karla je dobila dijagnozu Lynchova sindroma, nasljednog poremećaja koji povećava rizik od razvoja raka debelog crijeva i drugih vrsta raka. Ova vijest ju je potaknula da se posveti edukaciji ljudi o ovom sindromu i važnosti prepoznavanja simptoma raka crijeva. Karla želi razbiti mit da rak debelog crijeva pogađa samo starije osobe, naglašavajući kako ova bolest sve češće pogađa i mlađe generacije.
Simptomi raka crijeva često uključuju promjene u crijevnim navikama, poput zatvora ili proljeva, nelagodu u trbuhu, neobjašnjiv gubitak težine, umor i prisutnost krvi u stolici. Rano prepoznavanje ovih znakova ključno je za uspješno liječenje. U Velikoj Britaniji, gotovo svi pacijenti kod kojih se rak otkrije u ranoj fazi prežive.
- Nakon dijagnoze, Karla je prošla kroz hemikolektomiju, složeni kirurški zahvat tijekom kojeg su liječnici uklonili kancerogenu izraslinu zajedno s dijelom crijeva i susjednim limfnim čvorovima. Približno jedna trećina njezinog crijeva morala je biti izrezana. Prije operacije, vjerovala je da se rak nalazi u prvom stadiju, što znači da nije izašao izvan stijenke crijeva. No, nakon zahvata saznala je da je rak uznapredovao do trećeg stadija, što je značilo da se proširio na limfne čvorove. Zbog toga je morala proći kroz tri ciklusa kemoterapije.
Unatoč svim izazovima, Karla je pokazala nevjerojatnu otpornost. Kemoterapija se pokazala uspješnom, i trenutno je u remisiji. Sada koristi svoje iskustvo kako bi podigla svijest o važnosti pravovremenih pregleda i rane dijagnoze, vjerujući da edukacija može spasiti živote.
BONUS TEKST
Jedna zanimljivost koja je često nepoznata većini ljudi odnosi se na poreklo čokolade. Mnoge osobe smatraju da je čokolada stvorena u Evropi, ali zapravo potiče iz Meksika, gde su pre više od 2000 godina drevni Maji počeli da koriste plodove kakaovca. Kakaovac, čije se zrna koriste za pravljenje čokolade, bio je toliko cenjen da je služio kao valuta. Maje i Asteci su pravili napitak od gorkih kakao zrna, ponekad začinjen čili paprikom ili vanilom, i koristili ga u verskim obredima.
Evropljani su prvi put došli u kontakt sa kakaom početkom 16. veka, kada su španski konkvistadori, predvođeni Hernanom Kortesom, stigli u Meksiko. Po povratku u Španiju, čokoladu su počeli da prerađuju i dodaju šećer, što je stvorilo slatku varijantu kakao napitka koji poznajemo danas. Tokom 19. veka, čokolada je postala popularna širom Evrope, a u 20. veku pojavili su se prvi komadi čokolade kakvi se danas konzumiraju. Čokolada se danas smatra jednim od omiljenih slatkiša na svetu, a njeni raznovrsni oblici, od prženih zrna do barova i pralina, nastavljaju da fasciniraju ljubitelje širom planete.
