“Mama me je ostavila tako što mi je rekla da ne može zbog toga što se greškom udala i rodila dijete da ispašta cijeli život i da me vuče kao teret i da zaslužuje bolji život. Bolilo je jako, imala sam samo 8 godina. Tata mi je život posvetio, platio fakultet, kupio kola, skoro mi je rekao da sam nešto najljepše što mu se dogodilo.
Prije dva dana je majka došla na vrata da moli za pomoć jer ju je muž izbacio iz kuće. Nikoga ne mrzim ali sam tada po prvi put imala želju da nekoga pljunem. Tata, hvala ti.
BONUS TEKST
Jedna od najfascinantnijih bioloških činjenica odnosi se na sposobnost nekih životinja da regeneriraju izgubljene dijelove tijela. Dok većina sisavaca nema tu sposobnost, neka stvorenja iz životinjskog carstva imaju zapanjujuću sposobnost regeneracije.
Jedan od najpoznatijih primjera je aksolotl, vrsta vodozemca poznata kao “meksička hodajuća riba”. Aksolotl može regenerirati ne samo udove, već i kičmenu moždinu, srce i druge vitalne organe. Kada izgubi ud, aksolotl može razviti potpuno novi, funkcionalan ud bez ožiljaka. Ova sposobnost fascinira naučnike koji istražuju potencijalne primjene u medicini, uključujući mogućnosti za regeneraciju ljudskih tkiva i organa.
Drugi zanimljiv primjer je morska zvijezda, koja može regenerirati cijele dijelove tijela iz samo jednog odsječenog dijela. Neke vrste morskih zvijezda mogu čak regenerirati cijelo tijelo iz jednog odsječenog kraka. Ova sposobnost nije samo korisna za preživljavanje u divljini, već i za istraživanje bioloških procesa iza regeneracije.
Planarija, jednostavan flatworm, je još jedan fascinantan organizam. Ovi crvi su poznati po svojoj nevjerojatnoj sposobnosti regeneracije; čak i ako ih se prereže na pola, svaka polovina može regenerirati cijelo tijelo. Naučnici su otkrili da planarije koriste poseban skup matičnih ćelija, zvanih neoblasts, koje omogućuju ovu regeneraciju. Ova istraživanja pružaju dragocjene uvide u matične ćelije i regenerativnu medicinu.
Čak i neke vrste guštera, kao što su anolisi, mogu regenerirati izgubljene repove. Iako novi rep nije uvijek identičan originalnom, funkcionalan je i pomaže gušterima u njihovom svakodnevnom životu. Regeneracija repa uključuje složene procese obnove tkiva, uključujući kožu, mišiće i hrskavicu.
Ovi primjeri regeneracije u životinjskom svijetu pružaju inspiraciju za biomedicinska istraživanja i mogu jednog dana dovesti do razvoja terapija koje omogućuju ljudima da regeneriraju izgubljene ili oštećene dijelove tijela. Naučnici istražuju genetske i molekularne mehanizme koji stoje iza ovih sposobnosti s nadom da će moći primijeniti slične procese u ljudskoj medicini.
DODATNI TEKST
Zanimljivost koja će vas možda iznenaditi odnosi se na fenomen poznat kao “zlatna pravila” u prirodi i arhitekturi, koji je često korišten u dizajnu i umjetnosti kroz istoriju. Ovaj koncept poznat je i kao “zlatni rez” ili “zlatni omjer”, a predstavlja matematički odnos koji se pojavljuje u mnogim prirodnim pojavama i ljudskim kreacijama.
Zlatni rez je iracionalni broj, otprilike 1,618, a označava omjer u kojem je odnos između većeg dijela i manjeg dijela jednak odnosu cijelog dijela prema većem dijelu. Ovo čini da se odnos između dvaju segmenata čini estetski ugodnim i uravnoteženim. Na primjer, u pravokutniku koji je u omjeru zlatnog reza, duže strane će biti 1,618 puta duže od kraćih strana. Ovaj omjer se često koristi u umjetnosti i arhitekturi jer stvara kompozicije koje su vizualno privlačne.
U prirodi, zlatni rez se može vidjeti u strukturi cvjetova, rasporedu listova na stablu, a čak i u obliku spirala u školjkama i galaksijama. Jedan od najpoznatijih primjera u umjetnosti je djelo “Vitruvian Man” Leonarda da Vincija, koje je usklađeno sa zlatnim rezom, kao i zgrade poput Parthenona u Atini, koje su također dizajnirane koristeći ovaj omjer.
Što je još fascinantnije, istraživanja su pokazala da ljudi intuitivno prepoznaju zlatni rez kao estetski ugodan. To objašnjava zašto se ovaj matematički koncept često koristi u dizajnu, od web stranica do reklamnih kampanja, kako bi se stvorila privlačna i uravnotežena vizualna iskustva. Dakle, sljedeći put kada se divite nekoj umjetničkoj djelo ili arhitektonskoj ljepoti, možda ćete uvidjeti da se iza te ljepote skriva matematička formula koja je oblikovala svijet oko nas.
