Kardiovaskularni problemi sve su prisutniji među pojedincima srednje i starije dobne skupine, a postupno postaju vidljivi i kod mlađe populacije. Uz kombinaciju stresnog načina života, minimalne tjelesne aktivnosti i lošeg izbora prehrane, ovi problemi su u porastu. Danas dijelimo preporuke kardiologa.
- Bolesti srca i krvožilnog sustava među vodećim su uzrocima smrtnosti na globalnoj razini, a naša tijela često pokazuju znakove upozorenja različitim simptomima koje smo skloni ignorirati. Znakovi mogućih srčanih problema uključuju otežano disanje, nelagodu u prsima i palpitacije. U emisiji Uranka K1 na K1 televiziji dr. Popović je govorio o tome kako razlikovati bezazlene palpitacije od onih koje zahtijevaju posjet kardiologu, propitivao je jesu li svi slučajevi tahikardije opravdani te se osvrnuo na potencijalni rizik od moždanog udara.
Napomenuo je da je zatajenje srca najčešći problem s kojim se susreću u njihovoj praksi. “Srce obično normalno funkcionira; međutim, može preskočiti otkucaje pri rješavanju određenih problema. Zbog toga ljudi traže ocjene. Odgovor srca može se razlikovati, a taj se osjećaj razlikuje od osobe do osobe, pod utjecajem specifičnih vrsta aritmija.” Mnogi ljudi prepričavaju osjećaje kao da im je srce stalo ili zatreperilo; ima onih koji su spomenuli osjećaj vrtoglavice, nesvjestice ili pada krvnog tlaka, samo da bi otkrili da im je krvni tlak zapravo bio stabilan dok je srce nakratko prestalo raditi”, objasnio je.
- “Prekid dovoda kisika potiče mozak da izazove gubitak svijesti”, pojasnio je kardiolog. Ovo stanje može potrajati čak tri do pet minuta, iako obično traje oko trideset sekundi. Dr. Popović upozorava da može doći do dramatične situacije, jer do ozbiljne ozljede mozga može doći nakon otprilike pet minuta, a svijest nerijetko nestane za samo tridesetak sekundi zbog nemogućnosti rada mozga bez kisika.
Dalje je preporučio: “Situacija koja najviše zabrinjava kada pojedinac počne paničariti ili kada oni u blizini počnu paničariti. Ako osjetite da nešto nije u redu dok stojite, pametno je sjesti kako biste izbjegli pad. Održavanje čistog uma je ključno. Oni koji su svjedoci događaja trebali bi nazvati 911. U slučajevima kada se ovi događaji ponavljaju, pojedinci bi se trebali suzdržati od stajanja jer bi to moglo dovesti do oštećenja mozga.”
- Tahikardija je definirana ubrzanim otkucajima srca, stvarajući osjećaj da bi vam srce moglo iskočiti iz prsa. Situacija može eskalirati ako se anksioznost počne manifestirati. Porast adrenalina dodatno ubrzava otkucaje srca. Preporučljivo je dva ili tri duboka udaha. “Suzdržite se od zadržavanja daha, jer to može dovesti do sporog smanjenja otkucaja srca”, preporučio je liječnik, koji je također napomenuo da različiti čimbenici mogu utjecati na tahikardiju.
Dr. Popović je pojasnio da pojedinci koji brzo konzumiraju hranu, uzimaju velike zalogaje i imaju probleme s probavom mogu vršiti pritisak na specifične autonomne živčane centre, potencijalno uzrokujući pad broja otkucaja srca. Posljedično, brojni pojedinci često opisuju osjećaje vrtoglavice, a ako uzmu trenutak da legnu nakon ručka, mogli bi naići na aritmiju, osobito u prisutnosti dijafragmalne hernije.
- Ovo pitanje se više odnosi na gastroenterologiju nego na kardiologiju. “Kada se rad srca ubrza, često može postati nepravilan i aritmičan, što ukazuje na to da atrij i srčane komore ne rade najbolje. Posljedica toga je nepravilna cirkulacija krvi iu srcu i kroz tjelesne žile. Posljedično, pojedinci mogu patiti od simptoma uključujući umor, pretjerano znojenje i osjećaj slabosti.
“Ne može se svaki slučaj tahikardije izliječiti”, primijetio je dr. Popović dok je govorio o mogućim poveznicama s drugim zdravstvenim problemima. Kardiolog je primijetio da pretjerani rad štitnjače često dovodi do tahikardije. Nadalje, ovo se stanje obično povezuje s anemijom i povišenom tjelesnom temperaturom. Ako se slučajno prehladite, mogli biste osjetiti lupanje srca.
- Dok ti elementi igraju ulogu u tahikardiji, ona se smatra posljedicom, a ne bolešću. Dr. Goran Popović pojasnio je da, iako tahikardija nije izravan uzrok, ona može ukazivati na dublje probleme.
Na primjer, srčana oboljenja koja rezultiraju kroničnom vrtoglavicom i nesvjesticom – kao što su produljeni razmaci između otkucaja srca ili smanjen broj otkucaja srca – mogu uzrokovati neadekvatnu opskrbu mozga kisikom. Štoviše, kada osoba ima znatnu nakupinu kolesterola u krvnim žilama mozga, to može rezultirati komplikacijama unutar mozga i na kraju dovesti do ishemije, izazivajući niz vlastitih učinaka.
