U današnjem članku vam pišemo na temu srca i jedne naizgled bezazlene jutarnje navike koja se često potcjenjuje.
Srčane bolesti već godinama važe za jedan od vodećih uzroka smrti, i većina ljudi misli da zna zbog čega se javljaju. Pušenje, povišen krvni pritisak, loš holesterol, dijabetes, višak kilograma i hronični stres često se navode kao glavni krivci. I sve to jeste tačno. Međutim, ono što se rjeđe spominje jeste kako izgleda početak dana, jer jutro, iako kratko, često postavlja ton za sve što slijedi.
Problem nije u jednoj jedinoj navici koja sama po sebi “izaziva” srčani udar. Stvar je u obrascu. Kod velikog broja ljudi jutro izgleda isto godinama: buđenje uz telefon, dugi minuti ili sati sjedenja ili ležanja, nervozno spremanje i izlazak iz kuće bez ikakvog pokreta. Tijelo prelazi iz sna pravo u stres, bez prelazne faze.
Kada se takav početak dana ponavlja dugo, naročito kod osoba koje se već malo kreću, imaju višak kilograma ili sjede veći dio dana, postepeno se stvaraju uslovi koji opterećuju srce. Metabolizam ostaje “uspavan”, cirkulacija troma, a hormoni stresa brzo skaču. Vremenom se to može povezati sa povišenim pritiskom, slabijom kondicijom, poremećajem šećera u krvi, nakupljanjem masnog tkiva oko stomaka i tihim, hroničnim upalama u organizmu.
- Važno je naglasiti: jutro ne određuje sudbinu. Ali može biti poluga. Mali potez ujutro često povuče lanac boljih odluka tokom dana. Ljudi koji se makar malo pokrenu nakon buđenja često kasnije lakše biraju kretanje, stabilnije jedu i imaju više energije.
Rješenje ne mora biti komplikovano niti naporno. Ne traži se trening od sat vremena, niti savršena rutina. Dovoljno je pet do sedam minuta laganog kretanja, samo da se tijelu pošalje signal da dan počinje. To može biti brzo hodanje po stanu ili napolju, lagano istezanje vrata, ramena, leđa i kukova, nekoliko čučnjeva uz stolicu ili čak minuta do dva svjesnog disanja sa dužim izdahom.
Efekti takvog kratkog jutarnjeg pokreta često su veći nego što se očekuje. Cirkulacija se pokreće, metabolizam se “budi”, a energija postaje stabilnija. Mnogi primijete i manju jutarnju tromost, kao i manju potrebu za slatkim kasnije tokom dana. Nije riječ o magiji, već o biologiji – tijelo voli postepene prelaze.
Postoje i znakovi koje ne bi trebalo ignorisati. Ako se neko prepoznaje u više simptoma poput tvrdokorne masnoće oko stomaka, otežanog disanja pri manjem naporu, čestog umora, pospanosti, osjećaja magle u glavi, povišenog pritiska ili dijabetesa, vrijedi stati i provjeriti stanje, a ne čekati da tijelo pošalje ozbiljniji alarm.
- Srčani udar često se zamišlja kao iznenadan događaj, ali u stvarnosti tijelo obično daje signale mnogo ranije. Najčešći simptomi uključuju pritisak ili bol u prsima, bol koji se širi u ruku, vrat, vilicu, leđa ili gornji stomak, kratak dah, hladan znoj, mučninu, vrtoglavicu i naglu tjeskobu. Ako se pojavi sumnja na srčani udar, odmah treba pozvati hitnu pomoć, bez čekanja i bez pokušaja da se “istrpi”.
Dugoročna zaštita srca ne svodi se na jednu naviku, već na skup jednostavnih, dosljednih izbora. Prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine, ishrana bogata vlaknima, redovna fizička aktivnost, kontrola pritiska, šećera i holesterola, kvalitetan san i upravljanje stresom čine osnovu koju ljekari stalno ponavljaju – jer zaista djeluje.
Ne postoji jutarnja rutina koja garantuje zdravlje, niti jedna greška koja automatski vodi u bolest. Ali postoji nešto što se iznova potvrđuje: mali, ponovljeni potezi prave veliku razliku. Pet do sedam minuta kretanja ujutro nije rješenje za sve, ali jeste jednostavan način da se tijelu pomogne da uđe u dan aktivnije.
Na kraju, možda je najvažnije zapamtiti da briga o srcu ne počinje u bolnici, već kod kuće, odmah nakon buđenja. Ne kroz savršenstvo, već kroz dosljednost. I upravo u toj tišini malih jutarnjih odluka često se krije najveća snaga za dugoročno zdravlje
