Potraga za dugim i zdravim životom uvijek je bila dio ljudske znatiželje: od drevnih predanja do preciznih istraživanja, čovjek nastoji otkriti šta je to što presudno utiče na broj svjećica na rođendanskoj torti. Više Vam donosimo u nastavku…
U toj potrazi ponekad se pod svjetlom reflektora nađu i naizgled beznačajne osobine – detalji koje bismo inače previdjeli. Upravo je tako, neočekivano, veličina stopala dospjela u središte jednog švedskog istraživanja koje je željelo provjeriti postoji li makar tanko statističko vlakno koje povezuje broj cipela s prosječnim životnim vijekom.
- Ideja tima okupljenog oko epidemiologa dr. Hansa Bjorsa nije bila dokazati da stopala diktiraju sudbinu, nego da, bez unaprijed stvorenih pretpostavki, pretraži velike baze podataka i pogleda može li se iz njih iščitati kakav obrazac. U tom su sklopu analizirani podaci o preminulim osobama, s naglaskom na osnovne karakteristike poput visine, težine, godina, ali i – neobično za ovakve radove – broja obuće. Rezultat nije bio otkriće „tajne dugovječnosti“, ali je ponudio nešto što naučnicima uvijek izaziva znatiželju: ponavljajuće korelacijske tragove koji sugeriraju da određeni rasponi brojeva stopala češće prate nešto duži životni vijek.
U ženskoj populaciji, prema tim nalazima, žene s veličinom 38 živjele su, u prosjeku, između 78 i 84 godine, a vrlo blizu bile su i one koje nose 37. Na drugom kraju skale, žene s veoma malim stopalima – broj 35 – imale su kraći prosjek, između 64 i 69 godina. Kod muškaraca se kao najpovoljniji pokazao broj 42, uz prosjek između 75 i 82 godine, dok su veće veličine, poput 44 i 45, bile povezane s nižim prosjekom, oko 66 do 72 godine. Iako se takvi obrasci mogu čitati kao intrigantan nagovještaj da „sredina“ često donosi stabilnost, istraživači su isticali da je riječ o korelacijama, a ne o uzroku i posljedici.
- Tu leži najvažnija poruka cijele priče. Ovo nije dokaz da veličina stopala „određuje“ životni vijek, kao što ni boja očiju ili oblik ušne resice ne kroje sudbinu. Statistika je moćan alat i ponekad otkriva neočekivane poveznice; međutim, one su upravo to – poveznice. Mogu upućivati na skrivene faktore (na primjer, na opći tjelesni habitus ili genetske obrasce koji s veličinom stopala dijele zajedničke korijene), ali nisu komanda za životne odluke niti signal za brigu.
Zbog toga je tim naglašavao ono što medicina uporno ponavlja: glavni stubovi dugovječnosti i dalje su genetika, životne navike, kretanje, ishrana, san, mentalno zdravlje i društvena povezanost. Drugim riječima, stopala nas nose kroz život, ali način kako koračamo – ritam sna, izbor obroka, nivo stresa, odnos prema duvanu i alkoholu, kvaliteta odnosa s ljudima – oblikuje stazu više nego bilo koja numerička oznaka u cipeli. Ako već treba izdvojiti praktičnu poruku iz naizgled neobičnog istraživanja, onda je to sljedeće: fokus treba usmjeriti na ono što se zaista može mijenjati.
Kada se govori o promjenjivim navikama, nije riječ o revoluciji preko noći. Sitni, dosljedni potezi prave razliku. Uravnoteženi obroci s dovoljno vlakana, vitamina i minerala; svakodnevno kretanje, makar u obliku duže šetnje; sedam do osam sati kvalitetnog sna; postepeno smanjenje, a idealno i prestanak pušenja; umjeren ili nikakav alkohol; svjesna briga o mentalnom zdravlju i njegovanje socijalnih veza – sve su to koraci koji, sabrani kroz godine, donose mjerljive benefite. Niti jedan od njih nije dramatičan poput bombastičnih naslova, ali upravo u toj skromnosti leži njihova snaga.
- Iako su brojke iz švedske analize privukle pažnju jer su jednostavne i lako pamtljive, naučnici su se potrudili da smire senzacionalizam. Objašnjenje ide ovako: veličina stopala je uglavnom zadana genetikom i donekle zavisi od općeg rasta i razvoja u djetinjstvu i adolescenciji. Kao takva, ona može biti grubi, indirektni marker nekih drugih karakteristika – moguće i socioekonomskih uvjeta u ranom djetinjstvu, kvalitete ishrane, ili čak određenih hormonskih obrazaca. Međutim, čak i ako takvi faktori u prosjeku ostavljaju trag u statistici, njihov uticaj na životni vijek kod pojedinca je neizvjestan i nikad presudan.
