Srčani udar je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Ugledni kardiokirurg objašnjava kako prepoznati srčani udar i šta učiniti u prvim trenucima
Dr. Jeremy London je priznati američki kardiokirurg koji je stekao značajnu pažnju na društvenim mrežama, osobito na TikToku, gdje dijeli stručne savjete o zdravlju srca i prevenciji srčanih bolesti. Njegov pristup komunikaciji s pacijentima i širom javnošću ističe se jasnoćom, pristupačnošću i praktičnošću, čime educira i podiže svijest o važnim zdravstvenim temama.
Jedan od najistaknutijih savjeta koji je dr. London podijelio odnosi se na postupanje u slučaju sumnje na srčani udar. Preporučuje žvakanje 325 mg aspirina (ako osoba nije alergična) čim se posumnja na srčani udar, dok se čeka dolazak hitne pomoći. Žvakanje aspirina omogućava bržu apsorpciju, što može pomoći u smanjenju oštećenja srčanog mišića tijekom infarkta .
- Dr. London također upozorava na razlike u simptomima srčanog udara između muškaraca i žena. Iako je bol u prsima najčešći simptom, žene mogu iskusiti i druge simptome poput kratkoće daha, mučnine, bolova u leđima ili čeljusti, što može otežati prepoznavanje srčanog udara .
Osim toga, dr. London ističe važnost prepoznavanja šest ključnih simptoma srčanog udara: bol u prsima, pritisak u prsima, bol koja se širi na ruke ili čeljust, hladan znoj, vrtoglavicu i otežano disanje. Ignoriranje ovih simptoma može odgoditi traženje hitne medicinske pomoći, što može imati ozbiljne posljedice .
Važno je napomenuti da, iako aspirin može biti koristan u akutnim situacijama, njegova redovita upotreba nije preporučljiva za sve. Dr. London savjetuje da osobe starije od 70 godina ili one s povećanim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja izbjegavaju svakodnevno uzimanje aspirina bez prethodnog savjeta s liječnikom .
Kroz svoje edukativne sadržaje, dr. Jeremy London nastoji podići svijest o važnosti prevencije srčanih bolesti i pravilnog reagiranja u hitnim situacijama, čime doprinosi zdravlju i sigurnosti zajednice.
BONUS TEKST
Iako na prvi pogled drveće izgleda nepomično i nijemo, naučnici su otkrili da ispod zemlje postoji čitava mreža koja omogućava drveću da komunicira, razmjenjuje hranjive tvari i upozorava jedno drugo na opasnosti. Ovaj fenomen nazvan je “Wood Wide Web”, po uzoru na “World Wide Web”, odnosno internet.
Kroz korijenje i uz pomoć gljivičnih mreža (mikoriznih gljiva), drveće može slati signale i tvari drugim stablima u svojoj blizini. Na primjer, ako jedno stablo bude napadnuto od strane insekata, ono putem gljivičnih niti može “upozoriti” druga stabla, koja zatim počinju proizvoditi hemikalije za odbranu, čak i prije nego što sami budu napadnuti. Ova mreža djeluje poput podzemnog interneta prirode, gdje se resursi i informacije distribuiraju na inteligentan način.
- Još nevjerovatnije je to da starija, veća stabla – često nazvana “majčinska stabla” – aktivno hrane mlađa ili bolesna stabla, šaljući im šećere i hranjive tvari. Time osiguravaju opstanak čitave zajednice. Naučnici vjeruju da ova povezanost unutar šume povećava šanse za preživljavanje svakog pojedinačnog stabla, ali i čitavog ekosistema.
Ovo otkriće je potpuno promijenilo način na koji ljudi gledaju na biljke – više nisu pasivni organizmi, već učesnici u kompleksnoj mreži odnosa, komunikacije i međusobne pomoći. Šume, dakle, nisu samo skup nasumično posađenih stabala, već funkcionišu kao organizovana, kolektivna bića.
Zanimljivo, zar ne? Sljedeći put kada šetate šumom, možda ćete drugačije gledati na drveće koje vas okružuje – jer, iako ne govore riječima, ono što “pričaju” pod zemljom fascinira više od bilo koje priče.
