Dijabetes: Kronična bolest koja zahtijeva pažljiv pristup liječenju i prevenciji
Dijabetes, poznat i kao diabetes mellitus, je složena kronična bolest koja ima metaboličku osnovu i koja utječe na mnoge aspekte zdravlja. Dijabetes nastaje kada gušterača postane manje funkcionalna i ne proizvodi dovoljno inzulina, hormona koji je ključan za regulaciju nivoa šećera u krvi, ili kada tijelo nije u mogućnosti pravilno iskoristiti inzulin koji je već prisutan u organizmu. Kao rezultat toga, nivo glukoze u krvi postaje povišen, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući oštećenje vitalnih organa kao što su srce, bubrezi, oči, i nervni sistem.
Ova bolest ima različite oblike, a među najpoznatijima su dijabetes tipa 1, dijabetes tipa 2 i gestacijski dijabetes. Iako su genetski faktori često povezani sa pojavom dijabetesa, mnogi vanjski faktori poput nepravilne ishrane, stresa i nedostatka fizičke aktivnosti također igraju ključnu ulogu u povećanju rizika za razvoj ove bolesti. Uz to, loše prehrambene navike, prekomjerna konzumacija industrijski prerađene hrane i visok unos šećera mogu pogoršati stanje i dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Glavni uzroci dijabetesa
Dijabetes se javlja kada gušterača postane nesposobna da proizvodi dovoljnu količinu inzulina ili kada tijelo nije u mogućnosti pravilno iskoristiti inzulin koji se proizvodi. Bez dovoljnog inzulina, nivo šećera u krvi raste, što može dovesti do oštećenja tkiva i organa. Za ljude koji već imaju genetske predispozicije za ovu bolest, dodatni faktori rizika uključuju:
Pretilost i prekomjerna tjelesna masa, koji ometaju pravilno korištenje inzulina.
Nedostatak fizičke aktivnosti, jer se fizička aktivnost smatra ključnim faktorom za pravilnu regulaciju šećera u krvi.
Stres, koji može izazvati povećanje nivoa hormona koji negativno utiču na ravnotežu šećera u krvi.
Šta uraditi kada test pokaže povišen nivo šećera u krvi?
Dijabetes se obično dijagnosticira kada nivo glukoze u krvi postane veći od 7,0 mmol/l, a ovaj rezultat se mora potvrditi ponovljenim testiranjem. Ako test pokaže da je vaš nivo šećera u krvi između 6,1 i 6,9 mmol/l, ovo može ukazivati na stanje koje se naziva predijabetes. Predijabetes je faza koja predstavlja povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ali može se upravljati promjenama u načinu života, uključujući prilagođenu ishranu i povećanje fizičke aktivnosti.
Ukoliko je nivo šećera u krvi visoko povišen, potrebno je što prije započeti liječenje, a to uključuje:
Promjene u ishrani – povećanje unosa zdravih namirnica i smanjenje unosa prerađene hrane, šećera i zasićenih masti.
Fizikalna aktivnost – redovno vježbanje koje pomaže u poboljšanju osjetljivosti na inzulin.
Lijekovi – za osobe koje imaju dijabetes tipa 2, lijekovi poput metformina mogu pomoći u kontroliranju nivoa šećera u krvi.
Dijagnoza dijabetesa također se može postaviti pomoću drugih testova, uključujući:
Oralni test tolerancije na glukozu (OGTT): Glukoza u krvi iznad 11,1 mmol/l nakon 120 minuta.
Slučajni test glukoze u krvi: Nivo veći od 11,1 mmol/l, uz prisutne simptome dijabetesa, kao što su povećana žeđ, učestalo mokrenje i gubitak težine.
Glikirani hemoglobin (HbA1c): Vrednost od 6,5% ili više ukazuje na dijabetes.
Može li se nivo šećera u krvi sniziti dijetom?
Jedan od ključnih aspekata u liječenju dijabetesa i upravljanju njegovim simptomima jeste prehrana. Preporučuje se dijeta koja se prilagođava potrebama pacijenta i njegovom zdravstvenom stanju. Prehrambeni plan za osobe sa dijabetesom obično se bazira na:
50-55% ugljenih hidrata iz zdravih izvora kao što su voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice.
30-35% masti, uz naglasak na zdravim mastima poput omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u ribi poput lososa, skuše i sardina.
10-15% proteina, s naglaskom na biljne proteine i nemasne životinjske izvore.
Važno je također smanjiti unos soli, koji ne bi trebao prelaziti 6 grama dnevno, a kod osoba sa visokim krvnim pritiskom, unos soli treba biti ograničen na 3 grama dnevno.
Osobe sa dijabetesom također trebaju:
Izbjegavati zasićene masti (kao što su one u masnim mliječnim proizvodima i mesnim prerađevinama).
Izbjegavati trans masti, koje se nalaze u prerađenoj i prženoj hrani.
Ograničiti unos holesterola na 200 mg dnevno.
Faktori rizika za osobe sa graničnim nivoima šećera u krvi
Osobe s predijabetesom imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Ako se ne liječe, mogu razviti ozbiljne komplikacije poput oštećenja srca, krvnih žila, bubrega, oči i živaca. Osobe koje su sklone ovom stanju trebaju se pridržavati zdravih životnih navika, uključujući pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i kontrolu stresa, kako bi smanjili rizik od razvoja dijabetesa i povezanih zdravstvenih problema.
Razlozi za povišeni nivo šećera u krvi kod osoba bez genetske predispozicije
Iako genetski faktori igraju važnu ulogu u razvoju dijabetesa, postoje i brojni drugi faktori koji mogu značajno povećati rizik, čak i kod onih koji nemaju genetsku predispoziciju za ovu bolest. To uključuje:
Gojičnost i nepravilna prehrana,
Nedostatak fizičke aktivnosti,
Stres, koji negativno utiče na ravnotežu hormona i nivo šećera u krvi.
Svi ovi faktori mogu značajno doprinijeti razvoju dijabetesa, osobito u kasnijim godinama života.
Analiza faktora rizika: Na šta ne možemo uticati
Iako postoje mnogi faktori rizika za razvoj dijabetesa, neki od njih su izvan naše kontrole:
Genetska predispozicija je jedan od ključnih faktora rizika za dijabetes tipa 2, koji se ne može promijeniti.
Starost također igra ulogu u razvoju dijabetesa, jer stariji ljudi imaju veći rizik od razvoja ove bolesti, čak i ako nemaju drugih faktora rizika.
Zdrav način života, uključujući pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i upravljanje stresom, može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa, čak i ako postoje naslijeđeni faktori rizika.
