Podešavanje plastičnih prozora na ljetni i zimski režim često je zanemaren, ali veoma važan aspekt održavanja doma. Naizgled jednostavna aktivnost, prebacivanje prozora u zimski režim može značajno poboljšati izolaciju prostora i smanjiti gubitak toplote u hladnim mjesecima, što doprinosi udobnosti i energetskoj efikasnosti vašeg doma.
Ovaj postupak treba obaviti dva puta godišnje – prije početka zime i ponovo na proljeće kada temperature počinju rasti. Razlika između ljetnog i zimskog režima leži u jačini pritiska krila prozora na okvir, što direktno utiče na toplotnu izolaciju. U zimskom režimu, pritisak se pojačava kako bi se smanjilo prodiranje hladnog zraka, dok se ljeti olabavi kako bi se omogućila bolja ventilacija i spriječilo pregrijavanje prostora.
Kako promijeniti režim prozora?
Većina prozora dolazi s podešenim ljetnim režimom, pa je na vama da izvršite prilagodbu na zimski. Proces je jednostavan i obično zahtijeva samo imbus ključ ili kliješta. Podešavanje se vrši na dijelu okvira prozora u blizini ručke, gdje se nalazi ekscentrik ili zatik. Ovi elementi mogu biti okrugli ili ovalni i obično imaju otvor za alat, omogućavajući vam da ih lako okrenete.
Da biste prozor podesili na zimski režim, okrenite ekscentrik za 90 ili 180 stepeni, u zavisnosti od modela prozora, tako da se pritisak krila pojača. Time se poboljšava čvrstoća prozora, a brtve se bolje priljubljuju uz okvir, što sprečava ulazak hladnog zraka. Naprotiv, kada prebacujete prozore u ljetni režim, ekscentrik se vraća u prvobitni položaj, omogućavajući prozoru da „diše“ i poboljšava cirkulaciju zraka.
Provjera stanja brtvi
Brtve igraju ključnu ulogu u održavanju toplotne izolacije vašeg doma. Njihov vijek trajanja je ograničen i s vremenom se mogu oštetiti, ispucati ili osušiti. Redovno provjeravanje stanja brtvi je važno kako biste osigurali da vaš prozor pruža maksimalnu izolaciju. Ukoliko primijetite pukotine ili oštećenja, brtve je potrebno zamijeniti. Dodatno, možete ih podmazati WD-40 sprejom kako bi ostale elastične i funkcionalne.
Problemi s vlagom i plijesni
Visoka vlažnost zraka unutar prostora, u kombinaciji s lošom ventilacijom ili izolacijom prozora, može dovesti do stvaranja kondenzacije, a samim tim i plijesni oko prozora. Ovo je naročito izraženo zimi kada je razlika između unutrašnje i vanjske temperature velika. Pravovremena reakcija je ključna kako biste spriječili daljnje probleme s vlagom.
- Pravilna ventilacija prostorija je neophodna, a uklanjanje biljaka s prozorske daske može pomoći smanjenju vlažnosti. Ako je izolacija prozora loša, može se razmotriti upotreba trake za zaštitu od pare koja se lijepi s unutrašnje strane okvira prozora, dok se s vanjske strane može koristiti difuzioni film kako bi se smanjio gubitak toplote.
Prebacivanje prozora na zimski i ljetni režim nije samo korisno, već i nužno kako bi vaši prozori zadržali svoja izolaciona svojstva tokom godina. Ova jednostavna aktivnost može vam pomoći da smanjite troškove grijanja i hlađenja, produžite vijek trajanja vaših prozora i osigurate udobnost u svom domu. Redovno održavanje brtvi i ventilacija prostora također su ključni za optimalno funkcionisanje prozora i sprječavanje problema s vlagom.
Podijelite ovaj savjet s prijateljima kako bi i oni mogli iskoristiti ove korisne informacije i poboljšati izolaciju svojih domova!
BONUS TEKST
Svi sanjamo, ali koliko zaista znamo o tom fascinantnom fenomenu? Snovi su jedinstveno iskustvo koje svi doživljavamo, bez obzira na to koliko ih se sjećamo. Jedna od najzanimljivijih činjenica je da prosječna osoba sanja oko dva sata svake noći, a većina tih snova događa se tijekom REM faze sna, kada je mozak najaktivniji. Iako može izgledati kao da snovi traju duže, većina njih traje samo nekoliko minuta.
Također, jedna od najneobičnijih činjenica je da 12% ljudi sanja isključivo crno-bijele snove. Prije nego što su televizori postali šire dostupni u boji, taj je postotak bio čak i veći! Zanimljivo je i to da mnogi naši snovi odražavaju ono što doživljavamo u stvarnom životu – stres, želje, strahovi, pa čak i svakodnevni događaji. Naš mozak često koristi snove da bi obradio emocije i riješio probleme.
Još jedna intrigantna činjenica je da u snovima ne vidimo lica stranaca. Svaka osoba koju vidimo u snu zapravo je netko koga smo barem jednom vidjeli, čak i ako toga nismo svjesni. Mozak je izvanredno sposoban stvoriti slike iz naše podsvijesti, pa lica koja se pojavljuju u snovima često dolaze iz davnih sjećanja.
Snovi su također vezani uz našu kreativnost. Mnogi umjetnici, pisci i znanstvenici tvrde da su dobili inspiraciju iz snova. Neki od poznatih primjera su Paul McCartney, koji je dobio melodiju za pjesmu „Yesterday“ iz sna, te Dimitrij Mendelejev, koji je tablicu periodnog sustava vidio u snu. Snovi su, dakle, puno više od pukog noćnog iskustva – mogu biti vrata prema dubljem razumijevanju i inspiraciji.
